Foto: FAH, Shutterstock

VELIKO curenje 11,5 milijuna dokumenata iz jedne panamske odvjetničke tvrtke otkriva kako svjetski bogataši skrivaju svoj novac, objavio je u nedjelju njemački list Sueddeutsche Zeitung.

Dokumenti, nazvani "Panama papers", su u posjedu njemačkih novina Süddeutsche Zeitung, a one su ih podijelile s Međunarodnom udrugom istraživačkih novinara (ICIJ) pa su tako u posjedu dokumenata i BBC, The Guardian i još 107 medijskih organizacija u 78 zemalja.

Odvjetnička tvrtka Mossack Fonseca, jedna od najzatvorenijih offshore odvjetničkih tvrtki u svijetu, otkriva da je desetljećima nekažnjeno pomagala klijentima da peru novac i izbjegavaju poreze.

Najveći udarac offshore poslovanju u povijesti

Gerard Ryle, direktor ICJI-a, pojašnjava da dokumenti pokrivaju dnevna poslovanja kompanije u zadnjih 40 godina. "Dokumenti će vjerojatno biti najveći udarac offshore poslovanju u povijesti", tvrdi Ryle.

"Panama Papers sastoje se od 2,6 terabita podataka, 11,5 milijuna dokumenata i 214.000 fiktivnih tvrtki: riječ je o najvećem curenju podataka s kojim su se novinari ikad susreli", ističe list.

Dokumenti dokazuju povezanost sadašnjih i bivših svjetskih čelnika, uključujući dugogodišnjeg egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka i sirijskog predsjednika Bašara al-Asada, s nezakonitim financijskim transakcijama.

Također, otkrivaju i kako je ruska banka povezana s Putinom, koja je pod sankcijama EU i SAD-a zbog ruske invazije Krima, oprala milijarde dolara, javlja BBC.

Putin, Mubarak, Assad...

Novac ruske banke bio je preusmjeren kroz offshore tvrtke, od kojih su dvije bile u vlasništvu jednog od Putinovih najbližih prijatelja, čelista Sergeja Roldugina. Roldugin je osobno ostvario profit u iznosu od više stotina milijuna dolara pranjem novca.

Dokumenti također pokazuju kao je islandski premijer Sigmundur Gunnlaugsson skrivao milijune dolara u bankama koje je vlada morala spašavati. Ista vlada kojoj je on bio na čelu, a svoje investicije je skrivao od javnosti kada je 2007. ušao u parlament.

Iz Mossack Fonseca tvrde da su uvijek poštivali međunarodne protokole kako bi osigurali da ih se ne koristi za pranje novca, financiranje terorizma i slične namjene te da žale ako su ih neki korisnici uspjeli zlorabiti unatoč silnom trudu koji su uložili kako bi to spriječili.