Foto: 123rf

OBOLJELI koje boluju od depresije žive kraće od onih koje ne pate od ovoga mentalnog poremećaja, potvrdilo je istraživanje kanadskih znanstvenika.

Oni su tijekom šezdesetgodišnjeg razdoblja u tri navrata pratili omjer između mentalnog zdravlja i smrtnosti kod 3410 odraslih osoba: od 1952. do 1967., od 1968. do 1990. i od 1991. do 2011.

Povećan rizik od preuranjene smrti zbog posljedica depresije u svakom su desetljeću evidentirali kod muške populacije, a nakon devedesetih godina i kod žena.

Povezanost između depresije i kraćeg životnog vijeka pokazala se snažnijom u razdoblju netom nakon depresivne epizode. Iz toga su znanstvenici zaključili da se bar dio podataka može izmijeniti nakon učinkovitog liječenja.

Važno je na vrijeme otkriti i liječiti

"Depresija je u nekim slučajevima vrlo ozbiljno stanje", kazao je voditelj studije Stephen Gilman s državnog Instituta za zdravlje djece i ljudski razvoj.

"Dugogodišnje istraživanje pokazalo je da su osobe kod kojih se depresija javljala u više navrata bile u lošijoj poziciji, zbog čega je iznimno važno ovaj mentalni poremećaj na vrijeme otkriti i liječiti, a usto voditi računa o recidivu", kazao je Gilman.

Pokazalo se da najveći broj preuranjenih slučajeva smrti zapravo nije direktno povezan s mentalnim poremećajem, već s onim što nastane kao izravna posljedica depresije, poput primjerice srčanog udara.

Depresija se godinama povezuje s nizom zdravstvenih problema, djelomično zbog toga što može rezultirati fiziološkim promjenama u organizmu te pridonijeti nezdravim navikama, poput loše prehrane, fizičke neaktivnosti, pušenja i pretjeranog konzumiranja alkohola.

Kanadska je studija potvrdila povezanost između depresije i preuranjene smrti kao posljedice pretilosti, pušenja i pretjeranog konzumiranja alkohola.

Studija je započela 1952., a njezini sudionici imali su prosječno pedeset godina kada su se u nju uključili.

Kod muškaraca oboljelih od depresije izgledi za preuranjenu smrt bili su gotovo triput veći na početku studije, no s vremenom su se smanjivali te su na kraju studije pali za 52 posto.

Kod oboljelih žena je rizik od preuranjene smrti kao posljedice depresije s vremenom rastao. U početku studije su kod oboljelih žena izgledi za preuranjenu smrt iznosili osam posto, a na kraju su se povećali na 51 posto, čime su se žene izjednačile s muškarcima.

Ranije provedena studija znanstvenika s Oxforda pokazala je da borba s depresijom vremenski skraćuje život koliko i pušenje, prosječno sedam do 11 godina. U 2006. godini slična studija je pokazala da ljudima koji pate od teške depresije životni vijek može biti skraćen za 13 do čak 31 godinu.

Podaci govore da i do 15 posto depresivnih osoba počini suicid. Koliko je značajna ova povezanost govori podatak po kojemu je samoubojstvo drugi vodeći uzrok smrtnosti u populaciji mladih od 15 do 29 godina.

Procjene pak govore da je depresivni poremećaj neprepoznat u čak 50 posto slučajeva, neliječen u 75 posto, nedovoljno liječen u 90 posto, a adekvatno liječen tek u 10 posto slučajeva.

Depresivni poremećaj je jedan od najčešćih psihičkih poremećaja današnjice i predstavlja značajan problem na području mentalnog zdravlja, patnju za oboljelu osobu i njenu obitelj te težak ekonomski teret za svako društvo.

Broj osoba s depresijom kontinuirano raste od početka prošlog stoljeća u svim razvijenim zemljama svijeta. Epidemiološke studije pokazuju da 3 do 4 posto populacije boluje od težih, a 1,5 do 2 posto od blažih oblika depresije.

Znanstvenici već dugo upozoravaju da će depresivni poremećaj do 2020. godine postati drugi po raširenosti svjetski zdravstveni problem.