Foto: 123rf

ZAKON o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, koji u četvrtak stupa na snagu, namijenjen je sprječavanju korištenja dominantne tržišne pozicije i nametanja nepoštenih trgovačkih praksi u proizvodnji, preradi i trgovini hranom.

Dionici lanca opskrbe hranom nisu samo trgovci kao kod Zakona o trgovini, već je to lanac kojeg čine proizvođač (uključivo i primarni proizvođač), otkupljivač, te prerađivač i trgovac.

Sprječavanje zloporabe dominantne pozicije u pregovaračkim odnosima i uređivanje tržišta, sankcioniranje nametanja i prebacivanja troškova jedne strane u lancu na drugu, kao i neopravdano raskidanje ugovora i neopravdane naknade za nepostojeće usluge neki su od segmenata koje uređuje ovaj zakon, ističu iz Ministarstva poljoprivrede.

Trgovačke lance, s godišnjim prihodom većim od 100 milijuna kuna te otkupljivače i prerađivače s prihodom iznad 50 milijuna kuna zakon obvezuje da postojeće ugovore sa svojim dobavljačima moraju uskladiti najkasnije do 31. ožujka 2018., jer u protivnom oni postaju nevažeći. 

Zakon je, kako napominju u Ministarstvu poljoprivrede, u postupku usvajanja naišao na veliku potporu zastupnika u Hrvatskom saboru, što najbolje potvrđuju podaci da je najviša predložena kazna za pravne osobe podignuta s 3,5 na 5 milijuna kuna, a za fizičke s 1,5 na 2,5 milijuna kuna, dok je prvotno predloženi rok plaćanja proizvođačima/dobavljačima od 60 dana spušten na 30 dana za svježi asortiman.

Ne smije se prodavati proizvod po cijeni nižoj od nabavne

Najvišu kaznu, primjerice, moguće je izreći ako trgovac prodaje neki proizvod po cijeni nižoj od bilo koje nabavne cijene u nabavnom lancu tog proizvoda.

Za provedbu zakona zadužena je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja koja u svojoj nadležnosti ima ovlast za provođenje nenajavljenih pretraga poslovnih i drugih prostorija poduzetnika, zemljišta i prijevoznih sredstava, kao i za pečaćenje te privremeno oduzimanje predmeta. AZTN-u pripada i ovlast izricanja privremenih mjera, utvrđivanja i izricanja upravno-kaznenih mjera, te mogućnost izricanja oslobođenja od plaćanja ili umanjenja plaćanja upravno-kaznene mjere za pokajnike u cilju otkrivanja najtežih povreda.

"Cilj Vlade i Ministarstva poljoprivrede je zaštititi proizvođače od nekorektnih tretmana trgovaca i otkupljivača, odnosno urediti tržište i sankcionirati nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom", istaknuo je nedavno ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Dodao je kako vjeruje da će zakon pridonijeti novoj praksi i pravilima te u konačnici poštenijoj trgovini i partnerstvu u odnosima između svih sudionika u tom procesu.

Tolušić je naveo kako je više od 20 članica EU-a po različitim modelima uredilo odnose na svojim tržištima poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a Hrvatska je stala uz bok onih koje su se odlučile na rješavanje toga pitanja donošenjem posebnog zakona s detaljnim popisom zabranjenih nepoštenih trgovačkih praksi i sustavom upravno-kaznenih mjera koje omogućuju brži i učinkovitiji postupak.

Zakonom je utvrđena lista s 24 primjera dosadašnjih nepoštenih praksi. To su novčani ili drugi oblici naknada koje trgovci i/ili otkupljivači zaračunavaju proizvođačima, odnosno dobavljačima  da bi otkupili njihove proizvode za preradu ili ih stavili na police svojih trgovina.

Tako više neće smjeti biti uvjetovanja kompenzacija, naplate naknada za krađu proizvoda s polica trgovina, za investiranje u nove trgovine, istraživanje tržišta i sl., navode iz Ministarstva.