Foto: FAH

HNB je danas objavio sve troškove putovanja guvernera Borisa Vujčića i njegovih suradnika od 2012. godine, od kada su preuzeli središnju banku, do danas. Iz njih je vidljivo to da su u pet godina za troškove puta, smještaja i dnevnica potrošili čak 4,9 milijuna kuna.

>> HNB objavila detalje: Samo Vujčić godišnje na putovanja potroši pola milijuna kuna

No ta iznenadna potreba za transparentnošću nije došla iz HNB-a, kaže Denis Smajo iz Udruge Franak, u razgovoru za Index, nego je rezultat njihove prijave guvernera Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa. Početkom veljače Udruga Franak zatražila je na uvid te troškove, nakon što je Povjerenstvo koje vodi Dalija Orešković otvorilo postupak protiv Vujčića.

Podaci o troškovima nakon pokretanja postupka protiv Vujčića

I to zbog sudjelovanja na konferenciji u organizaciji UniCredit banke u austrijskom gradu Kitzbühelu, a sumnja da bi mogao biti u sukobu interesa postoji zbog toga što mu je organizator platio troškove puta i smještaja, iako se radi o banci čiji rad nadzire upravo HNB.

"Mi smo pretpostavljali i pokazalo se točno da je UniCredit financirao taj put. Dobili smo informaciju o tome da u tom  Kitzbühelu uopće nije bilo guvernera zapadnih zemalja, nego eto, baš kada se iza tih sastanaka krije zapravo lobiranje, onda dolaze guverneri iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Češke", rekao je Smajo.

Guverner je više puta isticao kako su odlasci u Frankfurt, gdje je sjedište ECB-a, ili u Basel, u kojem se nalazi banka za poravnanja, zapravo dio njegova posla. No isto tako, pokazalo se da je u svom itineraru skupio niz egzotičnih lokacija, od Kuala Lumpura, preko New Delhija i Ciudad de Mexica do Punte del Este. Postavlja se pitanje jesu li sva ta putovanja bila doista nužna.

Puno putuje, a malo se bavi problemima

"Kada smo rješavali problem 'švicaraca', Boris Lalovac govorio nam je da guverner provede preko pola godine vani na inozemnim dnevnicama i da su to većinom bespotrebna putovanja. I moj je dojam sličan - da su to bespotrebna putovanja, nije riječ o tome da oni traže lijek protiv raka. On puno putuje, a malo se bavi problemima koji su bili zbilja veliki. Pogledajte te godine, to je razdoblje u kojem je država bila u velikoj krizi, a banke su ostvarivale velike profite. Smatram da su ta putovanja većinom bespotrebna i skupa i to na račun građana", rekao je Smajo.

Na našu primjedbu da se HNB ne financira iz proračuna, nego iz prihoda koje ostvaruje zakonom utvrđenim poslovima kao što je nadzor banaka, koordinator Udruge Franak kazao je kako je to tehnički točno, no da ti troškovi u konačnici ipak plaćaju građani.

"Da, ako gledamo usko, mi nismo tehnički to platili. No morate znati da banke sve te troškove prenose na građane kroz naknade i visoke kamate. Zadnji podatak je taj da su banke 4,6 milijardi kuna zaradile temeljem naknada, a HNB to ne regulira, nego im dopušta da sve naplaćuju. Novac se prelije od banaka u HNB i onda gospodin guverner putuje po svijetu", zaključio je Smajo.