Foto: Vlada HR/Index

PREMIJER Zoran Milanović smijenio je ministra zdravlja Rajka Ostojića, a novim imenovao dosadašnjeg ravnatelja HZZO-a Sinišu Vargu koji je često bio u sukobu sa svojim prethodnikom.

Premijer je prije odlaska na Svjetsko nogometno prvenstvo u Brazil tako povukao potez o kojem se špekuliralo još od subotnjeg Glavnog odbora SDP-a na kojem je iz stranke izbačen Slavko Linić i prilikom čega je Milanović najavio reformu Vlade.

Ostojić je sedmi ministar koji je napustio Vladu u 2,5 godine mandata Kukuriku koalicije, a nakon Linića drugi koji je smijenjen dok su Zlatko Komadina, Mirela Holy, Veljko Ostojić, Radimir Čačić i Neven Mimica dali ostavke iz različitih razloga. Vladu je napustio i Jovanović.

Trpimir Goluža, predsjednik Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) koja je javno prozivala Ostojića zbog sporne nabavke ECMO uređaja zbog čega ga je i sam Milanović zatražio očitovanje, nakon Ostojićeve smjene na pitanje osjeća li se pobjednikom, jer se napokon dogodilo ono što je već dugo priželjkivao, odgovorio je da se ne osjeća pobjednikom, niti je dodaje, smjena ministra Ostojića ono što je HUBOL priželjkivao.

"Ako je smjena zbog osobnog sustava to nije dobro"

"Mi smo sustavno i argumentirano ukazivali na štetne posljedice zdravstvene politike koju je predvodio bivši ministar. Vrijeme je pokazalo da smo bili u pravu, tako da se danas svi možemo osjećati gubitnicima. Izgubili smo dvije i pol godine, a nismo se dogovorili čak ni kakav zdravstveni sustav trebamo, a kamoli da smo učinili nešto više od toga", rekao je Goluža za Index.

S druge strane upravo je HUBOL prije manje od pola godine javno pozvao na odgovornost ministra Rajka Ostojića tražeći njegovu ostavku, što Goluža i potvrđuje. Tvrdi kako se u tom slučaju nije radilo o nekom osobnom sukobu nego o jako različitim pogledima na zdravstveni sustav i način upravljanja i rada u njemu.

Goluža se nada da je smjena Ostojića isključivo posljedica, napokon prepoznate, loše i neuspješne zdravstvene politike koju je Ostojić osmislio i uporno provodio. Ako je to tako, ističe, onda je riječ o dobroj odluci, a u protivnom se dodaje, ništa bitno neće promijeniti.

Na upit koje su najveće greške Ostojića u vođenju hrvatskog zdravstva, Goluža je rekao da je njegov glavni problem bio taj što je došao u sukob sa svim s kojima je trebao surađivati i u čijem je interesu trebao raditi.

"Prvo se konfrontirao s nama liječnicima, što je rezultiralo najdužim štrajkom liječnika zaposlenih u bolničkim ustanovama koji još uvijek, u formalno-pravnom smislu, traje. Potom se sukobio s građanima, jer im je zajamčena zdravstvena usluga postala značajno nedostupnija, što je rezultiralo bitnim produženjem lista čekanja. Onda se razišao s najbližim suradnicima: ravnateljem HZZO-a, svojim pomoćnikom i najbližim suradnikom, glasnogovornicom. "Posvađao" se čak i s Ustavom i zakonom jer je protuustavno uveo radnu obvezu, a zatim velikom broju liječnika nametnuo protuzakonit oblik rada koji je još uvijek na snazi. Konačno se sukobio i sa stranačkim kolegama, pa čak i s čelnicom Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi koja mu je dugo bila važan saveznik", kaže Goluža.

Ostojićeva popularnost padala od kandidature za zagrebačkog gradonačelnika

Iako je na početku mandata ove Vlade Ostojić slovio kao jedan od najuspješnijih ministara, Goluža kaže kako je važno razlikovati stvarni uspjeh u poslu od PR-a i medijskih manipulacija.

"Ministar Ostojić je kandidaturom za gradonačelnika Grada Zagreba doveo u pitanje svoju vjerodostojnost kao ministra zdravlja. Postalo je jasno da su njegove političke ambicije znatno veće od vođenja ministarstva te da nije usredotočen na zdravstveni sustav već na svoju političku karijeru. Voditi hrvatski zdravstveni sustav u ovim vremenima zahtjeva gotovo cjelodnevni angažman. Ministar nije bio spreman na to i samim time nije mogao uspjeti. Pogotovo ako imamo na umu da je pristao voditi ministarstvo u uvjetima smanjenja opće stope doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 na 13 posto", kaže Goluža.

Dodaje kako je Ostojićeva odluka da vrati doprinose natrag na 15 posto ipak bila jedna od njegovih dobrih odluka, baš kao i ukidanje radne obveze bolničkim liječnicima te ukidanje smjenskog oblika rada.

"Nažalost sve su to odluke kojima je ministar samo ispravljao svoje zablude, pobijao i poništavao odluke koje je prethodno donio. Tako je, zapravo, i sam sebe uvjerio da je politika koju je provodio bila nedovoljno promišljena", kaže Goluža.

Na upit kakav zdravstveni sustav Ostojić ostavlja iza sebe, Goluža je rekao da novi ministar nasljeđuje financijski neuravnotežen sustav, koji je opterećen i velikim kadrovskim deficitom zdravstvenih djelatnika dodatno povećanim u mandatu Rajka Ostojića.

Ipak, na nečemu mu je i zahvalan.

"Nadam se da neće zvučati ironično ako iskažem zahvalnost ministru Ostojiću, jer nas je svojim djelovanjem primorao na samoorganiziranje i osnivanje Hrvatske udruge bolničkih liječnika. Da njega nije bilo, možda se ne bismo niti okupili i ne bismo bili u stanju izravno utjecati na odluke koje se tiču naše sudbine", kaže Goluža.

Hoće li novi ministar zaustaviti liječnički štrajk?

Na upit što misli o novom ministru Goluža je kratko rekao da ga čeka težak i odgovoran posao i da se nada kako je izvukao određene pouke iz mandata prethodnika.

"Pravno nasilje, nepovjerenje, izbjegavanje otvaranja kvalitetne javne rasprave i socijalnog dijaloga te obmanjivanje javnosti nisu metode koje dugoročno donose dobar rezultat. Da bismo unaprijedili zdravstveni sustav nužno je zajedništvo, međusobno uvažavanje i dodatan napor svih nas Kako onih koji su na vlasti, tako i nas koji radimo u sustavu zdravstva, ali i svih građana Republike Hrvatske. HUBOL je spreman tome dati svoj doprinos", zaključio je Goluža.

Predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata (HLS) Ivica Babić za Index je rekao da je HLS prije 10 dana zatražio Ostojićevu smjenu zbog lošeg stanja u zdravstvenom sustavu sa znakovima dodatnog pogoršanja te zbog nekorektnog odnosa prema liječnicima koji je doveo do sukoba između Ministarstva i liječnika.

Sada poziva novog ministra da što prije uspostavi socijalni dijalog s HLS koji je u interesu građana, pacijenata i liječnika.

"Želio bi da novi ministar s nama porazgovara i da vidimo koje je obostrano prihvatljivo rješenje za liječnike i Ministarstvo. Bez kompromisa za obje strane nema rješenja u sustavu. Očekujem drugu zdravstvenu politiku primjerenu kadrovskim i financijskim mogućnostima", rekao je babić.

Smatra kako sustav treba učiniti prihvatljivijim za sve građane ove zemlje te da razinu zdravstvene zaštite koju država može pružiti treba učiniti po kvaliteti i dostupnosti jednaku svima.

"I građani Voćina i Visa trebaju istu zdravstvenu zaštitu kao građani Splita i Osijeka, to se zove socijalna država", rekao je Babić.