U HRVATSKOJ se samo 10 posto građana redovito bavi sportom, dok je taj postotak u Europi 40 do 70 posto, istaknuto je danas na sjednici saborskog Odbora za obitelj, mladež i šport na kojem se raspravljalo o prijedlogu Zakona o sportu.

U ime predlagatelja pomoćnik ministra prosvjete i športa Stjepan Puhak istaknuo je da se zakonski prijedlog samo djelomično bavi vrhunskim sportom, a čak 90 posto zakona odnosi se na rekreaciju, sport u školi i slično.

Cilj zakonskog prijedloga je što veći broj građana uključiti u sportske aktivnosti, obuhvatiti športom što veći broj djece i mladih, spriječiti devastaciju sportskih objekata i izgraditi nove sportske centre, rekao je Puhak dodavši da se izgradnja ne odnosi samo na stadione.

Zakonom o sportu predviđa se i privatizacija športskih klubova čime bi klubovi postali specifična trgovačka društva.

Predsjednica Odbora za obitelj Dubrava Šuica smatra dvojbenim mogućnost privatizacije sportskih klubova s obzirom na financijsko stanje u sportu i dugovanja pojedinih klubova državi.

´Država bi tada postala vlasnik velikog dijela dionica klubova, dok s druge strane NK ´Dinamo´ duguje državi 115 milijuna kuna, a ´Hajduk´ 60 milijuna´, kazala je Šuica.

Osim toga, predložila je uvođenje poreznih olakšica za šport kao što je to uređeno u kulturi, zabranu točenja alkohola u sportskim objektima, kao i zakonsko reguliranje nasilja na stadionima.

Saborski zastupnik SDP-a Zlatko Šešelj kritizirao je prijedlog Zakona o sportu smatrajući da se temelji na državnoj intervenciji.

´Upletanje države u sve razine sporta po sustavu vojne subordinacije pogrešan je put´, rekao je Šešelj i predložio što veću autonomiju i samostalnost sporta.

Po mišljenju Šešelja i predloženo zadržavanje sportskih saveza kao središta financijskih sredstava je loše rješenje zbog netransparentnog trošenja tog novca zbog kojeg klubovi kao krajnji korisnici ne dobivaju novac.