NAD NERETVANSKU mandarinu, autohtoni hrvatski brend, nadvila se sumnja nakon što je pošiljka na granici sa Srbijom zaustavljena zbog pronađenih ostataka insekticida klorpirifosa, koji je već tri godine zabranjen u EU. Inspekcije su analizom utvrdile da je za sada zabranjena aktivna tvar pronađena samo kod jednog od 15 proizvođača, a pošiljku mandarina su uništile.

O propustima neodgovornog proizvođača mandarina u dolini Neretve razgovarali smo sa stručnjacima i agronomima kako bismo doznali zbog čega se prije koristio insekticid, koliko je opasan i je li postojala ugroza za potrošače. 

Insekticid korišten za ubijanje štetočina ima loš učinak na zdravlje ljudi

Radi se o insekticidu koji se u Hrvatskoj legalno upotrebljavao do 2020. godine te je bio među najkorištenijim kemikalijama za zaštitu usjeva, voća i povrća. Europska agencija za sigurnost hrane raznim istraživanjima utvrdila je da insekticid pronađen na mandarinama ima negativni utjecaj na ljudsko zdravlje te ga je većina članica EU zabranila još 2006. godine. 

"Potvrđena je razvojna neurotoksičnost aktivnih tvari u djece te se nije mogao isključiti potencijal za genotoksičnost uzrokovan izloženošću ostacima tih aktivnih tvari u hrani. Prije ukidanja dozvole za primjenu navedenih aktivnih tvari uredbama i pravilnicima bila je propisana najveća dopuštena količina ostataka u citrusima.

Međutim, budući da su istraživanja dokazala štetan učinak i kod propisanih razina ostataka, donesena je odluka o povlačenju s tržišta EU", pojasnila je Ankica za Index Sarajlić, profesorica na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.

"Nijedna sporna pošiljka nije stavljena na tržište Hrvatske"

Tolerirana količina ostataka zabranjenog zaštitnog sredstva u Hrvatskoj iznosi 0,01 mg/kg voća, dok je na granici sa Srbijom u pošiljci utvrđen u omjerima 0,044 mg/kg. Iz Državnog inspektorata su potvrdili da su nepravilnosti pronađene kod jednog proizvođača. 

"Sanitarna inspekcija provela je dodatno uzorkovanje u 12 uzoraka u otkupnim centrima. Analizom je utvrđeno da je 11 uzoraka sukladnih, a za jednu otpremljenu nesukladnu pošiljku sanitarna inspekcija poduzima upravne i prekršajne mjere zbog stavljanja na tržište zdravstveno neispravne hrane.

Poljoprivredna inspekcija na poljoprivrednim površinama provela je uzorkovanje 20 uzoraka mandarina različitih proizvođača uključujući i sve one poljoprivredne proizvođače čije su mandarine bile sadržane u navedenim vraćenim pošiljkama.Od navedenih 20 uzoraka do sada su zaprimljena tri ispitna izvješća, od kojih je u jednom slučaju potvrđena aktivna tvar klorpirifos, a zatečena količina proizvoda u skladištu neškodljivo je zbrinuta pod nadzorom inspekcije.

U daljnjem postupku poljoprivredna inspekcija poduzima zakonom propisane upravne i prekršajne mjere vezano uz pravilnu primjenu sredstava za zaštitu bilja i stavljanje na tržište zdravstveno neispravne hrane. Naglašavamo kako niti jedna sporna pošiljaka nije stavljena na tržište RH", odgovorili su iz Državnog inspektorata.

HAPIH umiruje potrošače, radilo se o maloj količini 

Iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu umiruju potrošače i napominju da se radi o vrlo maloj količini.

"U slučaju mandarine moramo uzeti u obzir da se kora proizvoda guli prije konzumacije, što dodatno smanjuje mogućnost izloženosti pesticidima. Stoga se radi o isključivo maksimalnoj razini zaštite zdravlja potrošača, poglavito male djece kao najosjetljivije kategorije", kazali su za Index iz HAPIH-a.

Agronom iz Neretve smatra da je riječ o izoliranom slučaju 

U dolini Neretvi oko 1500 OPG-ova bavi se proizvodnjom mandarina. Većina proizvođača iznenađena je pronađenim ostacima insekticida na plodovima te smatra da se dogodila greška neodgovornog pojedinca. Agronom Željko Bjeliš, koji se bavi i proizvodnjom mandarina, kaže da se radi o izoliranom slučaju i da 99% proizvođača koristi isključivo dopuštena sredstva za zaštitu bilja. 

"Nakon što je inspekcija utvrdila kako su tragovi insekticida pronađeni kod jednog proizvođača u kamionu na granici sa Srbijom, inspektori iz cijele doline Neretve, pa i Korčule, provode daljnje ozbiljnije analize kod ostalih proizvođača. 

Do danas je vjerojatno svaki inspektor uzeo oko 20 uzoraka, među kojima nijedan uzorak nije pozitivan", rekao je agronom Bjeliš i dodao kako je očito da se radi o izoliranom slučaju koji je nanio štetu svim proizvođačima u Neretvi. 

Tko je to napravio i zbog čega, Bjeliš kaže da inspektori ne žele otkriti, no i on se slaže da identitet počinitelja u ovom trenutku nije važan. Ne podržava medijski linč na koji mnogi pozivaju, već smatra da sada treba pomoći proizvođačima mandarina koji su pretrpjeli štetu zbog pojedinca. 

U dolini Neretve proizvođači strahuju od još jedne loše godine

Berba mandarine traje sve do 15. prosinca, a pojedinim proizvođačima ostala je još trećina plodova na stablima. Probleme su, kaže, imali i prije ovog slučaja koji je bacio ljagu na neretvanski brend. Ove godine mandarina je previše rodila pa se na stablima većinom nalaze sitni plodovi, koje se ne otkupljuje. Uz to, plodove je oštetila tuča, a kišno vrijeme i velika vlaga nisu im išli na ruku pa su mandarine ranije dozrele, a proizvođači ih zbog kiše ne mogu ubrati na vrijeme.  

Agronom Bjeliš ne zna zašto je proizvođač tretirao mandarinu zabranjenim sredstvom. Kako navodi, ova godina nije bila zahtjevna što se tiče štetnika, pa ni bolesti zbog kojih se prije zabrane koristio ovaj proizvod. Napominje da se dogodila velika greška pojedinca koji bi trebao snositi posljedice. No kaže da je šteta u ovom slučaju već učinjena svima. 

"Šteta je ogromna. Prodaja je drastično pala po cijeloj Hrvatskoj, Sloveniji i okolnim zemljama. Cijena je tu relativna stvar. Na otkupu se kreće oko 0,25 eura/kg, ali problem je i u zatvaranju otkupnih stanica pa nemamo gdje prodati robu. No veći problem je nastao kod proizvođača koji mandarinu prodaju u druge zemlje. Oni tu dobiju značajno veću cijenu, ali kod njih je nastao problem jer su se kupci prepali. 

Spominjalo se da se radi o bojnim otrovima. Nije to toliko strašno jer se prije tri godine isto sredstvo moglo koristiti. Ipak, to ne opravdava postupke proizvođača koji je prekršio pravila, ali smatram da je cijela priča prenapuhana", zaključio je.

Profesor Mešić: Nije bilo rizika za zdravlje potrošača

Razgovarali smo s profesorom Aleksandrom Mešićem, predstojnikom Zavoda za poljoprivrednu zoologiju na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, koji smatra da ovo sredstvo na plodovima nije predstavljalo rizik za potrošače jer se zadržalo na kori, no zbog pravila koje je donijela Europska unija, povlačenje mu nije neobično. 

"To se nije smjelo dogoditi. Nedopustivo je i to se moralo povući jer se radilo o zdravstveno neispravnom proizvodu. Nije rađeno prema pravilima, a je li postojao rizik, ne možemo točno odrediti jer nemamo podatke s kojima bismo mogli usporediti. S obzirom na to da je sredstvo ostalo na kori i prema spoznajama koje imamo, nije bilo nikakvog rizika za zdravlje potrošača", rekao nam je profesor Mešić.

"To je propust pojedinca"

Smatra kako se u ovom slučaju pokazalo da su institucije obavile svoj posao i spriječile neispravni proizvod da izađe na tržište. Kaže da proizvođač nije smio to napraviti i sumnja da se to moglo dogoditi slučajno jer je proizvod zabranjen već tri godine, no napominje kako to ne znači da i drugi proizvođači koriste zabranjena sredstva. 

"Dogodio se propust pojedinca. To nije nešto što se sistemski radi u Hrvatskoj. Smatram da nije bilo ugroze za stanovništvo jer da se to dogodilo prije tri godine, kada je insekticid bio dozvoljen, nitko ne bi reagirao jer bi bio ispod tada dozvoljene granice koja je iznosila 0.65 g/kg.

Morala bi se pojesti puno veća količina mandarina da bi došlo do ugroze, a s obzirom na to da se radi o vrsti pesticida koji djeluje na površini ploda, vjerujem da on nije ni došao do dijela ploda koji se konzumira", zaključio je Mešić.

"Svakodnevno unosimo mutagene tvari a da to ni ne znamo"

Do zabrane ovog insekticida došlo je zbog testova koji su pokazali da predstavlja opasnost u vidu teratogenosti, a profesor Mešić objasnio je da se radi o mutagenosti koja može djelovati na plod nerođenog djeteta. No kaže da mutagene tvari nije teško pronaći u prirodi oko nas:

"Ne želim relativizirati stvari, ali moramo znati kako mutagenih tvari ima jako puno oko nas, kao i u namirnicama koje svakodnevno konzumiramo. Mi unosimo mutagene tvari iz pesticida konzumiranjem biljaka jer velik broj njih to sam proizvodi. I velik broj ljudi to ni ne zna."

Stanisavljević: To može biti klasična sabotaža

Profesor Aleksandar Stanisavljević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, koji je i sam voćar, smatra da je cijela priča otišla predaleko. Postupke pojedinca ne može i ne želi pravdati, ali kaže da se postupci jednog proizvođača nikad ne mogu precrtati na većinu. Kad su u pitanju posljedice koje su se mogle dogoditi da inspekcija nije zaustavila pošiljku, profesor Stanisavljević poslužio se primjerom od prije nekoliko godina kako bi to objasnio. 

"Rađena je analiza na Dunavu pije pet godina kada je utvrđena oko 200 puta povećana razina prisutnosti antibiotika u vodi. Koliko smo mi puta popili antibiotik u životu?! Znači, hipotetski što ćemo mi to pojesti na nekom voću jednom, može možda imati neke reperkusije ako gledamo kumulativno u smislu smanjivanja otpornosti štetnika prema tom antibiotiku", ispričao je profesor Stanisavljević.

"Koliko sam saznao, u pitanju je bio nekakav interni, mali carinski rat. Mi smo njima spriječili uvoz bresaka, a s druge strane, oni su nama vratili mandarine. To može biti klasična sabotaža. Mi to ne znamo, ali sve je moguće ako krenete razmišljati o široj slici. 

Također, činjenica je da je taj insekticid jeftin na sivom tržištu i može se nabaviti u Poljskoj iako ga ni oni ne smiju koristiti, ali ga smiju proizvoditi. Možda je taj proizvođač mislio da se u Srbiji neće detaljno pregledavati pa je odlučio tamo poslati tu robu. Ozbiljni, veliki proizvođači time se ne bi bavili", zaključio je profesor Stanisavljević. 

Ovo nije prvi slučaj povlačenja agruma zbog insekticida

Kako su nam potvrdili iz HAPIH-a, ovo je prvi put da je insekticid klorpirifos analizom nađen u mandarinama, no kada su u pitanju ostali agrumi, to se događalo više puta. Kako kažu, prošle godine analizirali su limune, grejp i naranče te su morali uništiti sporne pošiljke istim postupkom. Naglašavaju da porijeklo svih navedenih proizvoda nije bilo iz Hrvatske. 

Tako su u kolovozu zbog visoke razine klorpirifosa breskve iz Srbije vraćene s granice te nisu dospjele na hrvatske police. Procedura u susjednoj zemlji jednaka je onoj koju su prošle mandarine koje su prije nekoliko dana također vratili zbog iste zabranjene tvari. Voće je vraćeno i uništeno, a inspekcije su provele izvide i kaznile proizvođača. 

Hrvatska je već nekoliko puta vratila i robu iz Turske. Prije nekoliko tjedana u kontroli na graničnom prijelazu analizom je kod svježe crvene paprike utvrđena visoka koncentracija zabranjenog pesticida. Također, visoka razina klorpirifosa utvrđena je i 2021. godine na svježem crvenom grejpu koji je stigao iz Turske. 

Državni inspektorat: U voćnjaku čiji je urod bio od 8 do 10 tona mandarina pronađen je klorpirifos

Pitali smo Državni inspektorat koje to otkupne centre spominju i da pojasne zašto je Poljoprivredna inspekcija provela uzorkovanje 20 mandarina, a sanitarna 12.

Naveli su da nam ne mogu odgovoriti na dio s otkupnim centrima zbog članka 57. Zakona o Državnom inspektoratu. No rekli su da je u uzorku iz jednog voćnjaka pronađen zabranjeni pesticid.

"Uz Vaše pitanje o različitom broju uzoraka koji je uzorkovan prilikom provedbe inspekcijskih nadzora poljoprivredne i sanitarne inspekcije, isti proizlazi iz različite nadležnosti tih dviju inspekcija te različitog broja otkupnih centara i poljoprivrednih proizvođača čije mandarine su se nalazile u vraćenim pošiljkama.

S obzirom da je poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata zaprimila ispitna izvješća za svih 20 uzoraka mandarina koji su uzeti od različitih proizvođača uključujući i sve one poljoprivredne proizvođače čije su mandarine bile sadržane u spornim pošiljkama ovim putem Vas informiramo kako je u jednom slučaju potvrđena vrijednost za aktivnu tvar klorpirifos, koja je iznad MDK, dok je u jednom slučaju potvrđena vrijednost aktivne tvari koja nije registrirana za primjenu na mandarinama.

U predmetnom slučaju u kojem je utvrđena aktivna tvar klorpirifos, uzorak za analizu uzet je u voćnjaku, a procijenjeni urod je 8 do 10 t. U tijeku je neškodljivo zbrinjavanje mandarine koja se nalazi na stablima (berba i neškodljivo zbrinjavanje putem ovlaštene osobe).

Poljoprivredna inspekcija obavlja inspekcijski nadzor te poduzima propisane upravne mjere i pokreću prekršajne postupke", rekli su iz Državnog inspektorata za Index.