Foto: Guliver Image / Getty Images (Ilustracija)

ZA HRVATSKU će 2014. biti najteža godina od početka krize, tvrde analitičari Privredne banke Zagreb.

Ana Lokin, analitičarka PBZ-a, očekuje da će potrošnja i ove godine padati. U svojoj analizi ističe da je u prošloj godini pao broj kredita koji su izdani građanima, tvrtkama i obrtima.

Razlog tome je, tvrdi Lokin, poslovni i potrošački pesimizam u uvjetima produžene recesije i loših izgleda tržišta rada uslijed čega privatni sektor pribjegava zaduživanju samo za potrebe nužnog tekućeg financiranja.

Najizazovnija godina

Drugim riječima, prisutna je atmosfera straha zbog koje građani, sasvim opravdano, paze na svaku potrošenu kunu i pokušavaju uštedjeti gdje god mogu. Porast štednje građana u vidu depozita u 2013. iznosila je 3,9 posto, dok u istoj kategoriji firme bilježe rast od 8 posto.

"Prije godinu dana vjerovali smo kako će 2013. biti za poslovanje banaka najteža godina od početka krize, no kako je oporavak realnog sektora izostao, sada očekujemo da će najveći izazov predstavljati upravo 2014.", ističe Lokin, te naglašava da se očekuje dodatni porast udjela tzv. loših kredita.

Prema procjenama PBZ-a, hrvatski BDP prošle je godine ukupno pao za 0,9 posto. Gospodarski oporavak ne treba očekivati ni ove godine; PBZ prognozira da ćemo 2014. što se tiče kretanja BDP-a završiti na nuli, odnosno da se nećemo maknuti s razine na kojoj smo bili krajem 2013. godine.

Najveći pad broja zaposlenih od početka krize

Pesimistični pogled na gospodarsku realnost dolazi i iz Hrvatske narodne banke (HNB). Prema zadnjim informacijama o gospodarskim kretanjima, koje je HNB objavio u petak, BDP je u zadnjem kvartalu 2013. pao za 0,4 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. U istom razdoblju se broj zaposlenih smanjio na 2,4 posto. Radi se o najveće padu broja zaposlenih od početka recesije.

Broj zaposlenih u zadnjem kvartalu 2013. smanjivao se u svim djelatnostima gospodarstva, a najviše poslova izgubljeno je u trgovini, građevinarstvu i pojedinim uslužnim djelatnostima.

U Hrvatskoj trenutno ima jedva 1,4 milijuna zaposlenih. Od početka krize u Hrvatskoj je izgubljeno više od 200.000 radnih mjesta. Istovremeno, nezaposlenost nastavlja rasti; u zadnjem kvartalu 2013. porasla je za 2,1 posto.

Prema zadnjim podacima HZZ-a u Hrvatskoj je bez posla 382.374 osoba. Kada bi se toj brojci pribrojili nezaposleni građani koji nisu evidentirani na burzi rada, kao i oni koji su formalno zaposleni, ali ne primaju plaće, dobili bi masu veću od pola milijuna ljudi.

Gospodarski pokazatelji u padu

Gospodarski pokazatelji redom su negativni. I dalje pada sve ono što ne treba pasti, kako je to svojevremeno formulirao bivši guverner HNB-a Željko Rohatinski. U zadnja dva mjeseca 2013. izvoz je pao za 1,8 posto, ali se istovremeno, za osam posto, smanjio i uvoz. U zadnjem kvartalu prošle godine zabilježen je i pad osobne potrošnje, dok je industrija građevine stagnirala.

Vanjski dug rastao je prvenstveno zbog zaduživanja središnje države. Na američkom tržištu krajem godine Ministarstvo financija posudilo je 1,75 milijardi dolara. Javni dug tako se povećao na 215 milijardi kuna, odnosno 65 posto BDP-a. HNB očekuje da će ukupni deficit središnje države u 2013. iznositi 20,9 milijardi kuna. To je 11 milijardi kuna veći deficit nego u 2012. godini.