Foto: FAH

INICIJATIVA "U ime obitelji" od danas prikuplja potpise za raspisivanje referenduma na kojem bi birači odlučili o izmjeni ustavne regulative na temelju koje se provode parlamentarni izbori. Potpisi se prikupljaju pod geslom "Birajmo zastupnike imenom i prezimenom", no ustavne promjene koje inicijativa predlaže puno su opsežnije od uvođenja preferencijalnog glasovanja. Potpisi će se prikupljati do 5. listopada u 750 gradova i mjesta, na 2000 lokacija.

Da u Ustav uđe...

Predloženo referendumsko pitanje glasi: "Jeste li za to da se na referendumu donese sljedeći Ustavni zakon? Ustavni zakon o izmjeni Ustava Republike Hrvatske članak 1. U Ustavu Republike Hrvatske članak 73. mijenja se i sada glasi: Zastupnici se u Hrvatski sabor biraju na vrijeme od četiri godine.

Zastupnici se u Hrvatski sabor, osim zastupnika nacionalnih manjina, biraju prema sustavu razmjernog predstavništva. Birač može glasovati za jednu od predloženih lista kandidata i može označiti do tri kandidata koji imaju prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao (preferirani glas).

Izabrani se kandidati s pojedine liste utvrđuju isključivo na temelju najvećeg broja preferiranih glasova. Ako su dva ili više kandidata dobila isti broj preferiranih glasova ili se izbor kandidata ne može utvrditi na temelju preferiranih glasova, tada se izabire kandidat koji je prije po redoslijedu na listi kandidata.

Jedna izborna jedinica za Hrvatsku?

U svakoj izbornoj jedinici se bira najmanje 20 zastupnika. Izborne jedinice ne smiju dijeliti zakonom utvrđena područja Grada Zagreba i županija Republike Hrvatske. Zastupnička će se mjesta raspodijeliti između izbornih jedinica na temelju izračuna odnosa broja birača u svakoj izbornoj jedinici i ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.

O područjima izbornih jedinica za izbor zastupnika u Hrvatski sabor donijet će se poseban zakon. Ako se ne donese zakon o područjima izbornih jedinica iz prethodnog stavka, Republika Hrvatska činit će jednu izbornu jedinicu. Birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj biraju zastupnike u posebnoj izbornoj jedinici.

Pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju kandidacijske liste koje su na izborima dobile najmanje 3 posto važećih glasova birača. U slučaju da Republika Hrvatska čini jednu izbornu jedinicu za izbor zastupnika, pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju kandidacijske liste koje su na izborima dobile najmanje 2% važećih glasova birača.

Bez zajedničkih lista

Pravo predlaganja stranačkih i neovisnih lista za izbor zastupnika u Sabor imaju sve političke stranke koje imaju zastupnike u Saboru na dan objave odluke o raspisivanju izbora te političke stranke i skupine birača koji prikupe najmanje 3000 potpisa birača. Nisu dopuštene zajedničke kandidacijske liste dviju ili više političkih stranaka.

Birači na izborima mogu glasovati: na biračkom mjestu, dopisnim ili elektroničkim putem. Način izbora zastupnika nacionalnih manjina uređuje se zakonom kojim se uređuju prava nacionalnih manjina. Zakonom se određuje broj, uvjeti i postupak izbora zastupnika u Hrvatski sabor.

Članak 2. Ovaj Ustavni zakon stupa na snagu danom donošenja odluke o njegovu prihvaćanju na referendumu."

HDZ i SDP protiv referendumske inicijative

Otkad je najavljena, nova referendumska inicijativa "U ime obitelji" izazvala je brojne polemike u javnosti te dovela do niza prijedloga izmjena izbornog zakonodavstva u saborskoj proceduri. Oštro su joj se usprotivile dvije najveće stranke – HDZ i SDP, koje smatraju da se izborna pravila ne bi trebala mijenjati na referendumu, jer je riječ o kompliciranom sustavu.

Upozoravaju da bi referendumska pitanja trebala biti kratka i razumljiva, kako bi građani na njih mogli odgovoriti "da" ili "ne", budući da im referendumsko izjašnjavanje ne omogućuje da se pojedinačno izjasne o svakom od predloženih rješenja. Velike stranke drže da je jedina logična izmjena izbornog sustava kroz izmjene zakona, i to u konsenzusu parlamentarnih stranaka.

Iz inicijative, međutim, odgovaraju da su ustavne promjene jednostavnije od izmjene više zakona koji sada reguliraju izborna pravila, a koji će se, u slučaju da građani na referendumu odgovore potvrdno, morati prilagoditi izmijenjenom Ustavu.

Raslojavanje u Saboru

Tumače i da će se Ustavom utvrđena izborna pravila moći primijeniti već na idućim parlamentarnim izborima 2015., što je teško moguće ostvariti promjenom zakona, budući da je zabranjeno mijenjati izborni zakon u izbornoj godini.

Sadašnji izborni sustav smatraju nepravednim. Tvrde da sastav parlamenta ne odgovara izbornoj volji birača te da su neki zastupnici u Sabor ušli samo zato što su im se pribrojili glasovi birača koji su glasali za stranke koje nisu ušle u parlament. Upozoravaju i da parlamentarne stranke do sada nisu pokazale volju da izmijene takav izborni sustav te poručuju kako "bez angažmana birača nema promjena na bolje".

Iz SDP-a i HDZ-a inicijativu su pak ocijenili lošom za Hrvatsku, tvrdeći da bi istodobno smanjivanje izbornog praga i zabrana predizbornog koaliranja mogla rezultirati raslojavanjem u Saboru te otežati sastavljanje Vlade i donošenje odluka.

Deseci manjih stranaka u Saboru

Uvjereni su da bi, izmijeni li se Ustav na temelju referendumskog pitanja koje predlaže "U ime obitelji", u Sabor ušli deseci malih stranaka, koje bi onda konkurirale za sastavljanje Vlade, čime bi se taj proces mogao beskrajno oduljiti.

Pobornici referenduma podsjećaju, međutim, da u Sabor i po važećim pravilima ulaze "strančice" koje bez predizbornog koaliranja s velikim strankama ni u jednoj jedinici ne bi uspjele prijeći izborni prag.

Iz referendumske inicijative poručuju da su promjene nužne ako građani žele da ih predstavljaju sposobni, a ne podobni zastupnici, a velikim strankama spočitavaju da se inicijativi protive jer ne žele izgubiti "sigurnost za podobnike".

Picula za novi izborni sustav

Uoči početka izjašnjavanja građana o potrebi raspisivanja referenduma o promjeni izbornog sustava, razgovarali smo s hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu i pitali ih treba li se i na izborima za Sabor uvesti preferencijalno glasovanje.

Izmjene izbornog zakonodavstva zaokupljaju političku scenu. Prijedloga je puno, jedan upravo u tijeku - počinje prikupljanje potpisa za referendum. Treba li uvesti preferencijalno glasovanje i u naš izborni sustav, pitali smo Tonina Piculu (SDP), odnosno trebaju li građani o tom pitanju odlučiti na referendumu?

„Naš izborni sustav treba mijenjati, treba se prilagoditi onome što svijet već odavno ima, a mi pomalo stidljivo, pionirski preko izbora za Europski parlament. Dakle, ja podržavam svaki onaj korak u zakonodavstvu koji će dati veće ovlasti ili veću mogućnost građanima da neposredno biraju svoje zastupnike. Volio bih da se to donese konsenzusom političkih stranaka koji će to uvidjeti, ako ne, onda, u svakom slučaju, treba pitati ljude na referendumu“, kaže Picula.

Škrlec: Tko je bliže taj će se i grijati

Davor Škrlec kaže da je stav ORAH-a na ovu temu jasan: zastupamo da treba ići na jednu takvu promjenu izbornog modela.

„Definitivno ovaj sadašnji preferira negativnu selekciju u politici - dakle ono - tko je bliži peći taj će se bolje ogrijati. E sad, na koji način to riješiti, definitivno ne Ustavom jer je Ustav jedan državotvorni dokument koji ne treba dirati za sve - imamo zakone kojima to možemo regulirati. O kojim postocima ulaska u Parlament, koalicije prije ili poslije, ostavio bih to pravnim stručnjacima koji bi trebali dati prijedloge održive na dugi rok, a ne da sada radimo nekakve eksperimente, pa za četiri godine opet nove. Mislim da su naši građani već dovoljno zasićeni eksperimentima naše politike koja nas je dovela tu gdje se danas nalazimo, a htjeli bismo biti negdje drugdje“, rekao je Škrlec.

Plenković: Ima i drugih pitanja

Andrej Plenković (HDZ) podsjeća da je njegova stranka bila na vlasti kada je 2010. godine donesen zakon o izborima zastupnika u Europski parlament, kao i da su na izborima koji su dva puta provedeni kroz sustav preferencijalnog glasovanja - pobijedili. „Pokazalo se na našim listama da su oba puta prošli svi oni koliko smo dobili mandata, dakle, nije se dogodilo da netko tko je unutar tih šest nije izabran“, objašnjava Plenković i ističe da se „poklopila politička volja prioriteta koja je dogovorena između stranke i koalicijskih partnera.

„Ja smatram da se izborno zakonodavstvo treba regulirati na cjeloviti način - onaj koji je to stranka već rekla i čini mi se da imamo previše otvorenih pitanja da bi ih sveli na nekoliko malih točaka koje se onda stavljaju na izravan način pred hrvatske birače na referendum. Netko tko je prošao taj sustav preferencijalnog glasovanja ja mogu reći da je to dobro i korisno ali sam isto tako svjestan da izbori za Hrvatski sabor imaju puno dodatnih pitanja: od izbornog praga, veličina izbornih jedinica, zastupnika, a to sve skupa je ipak malo presloženo da bi se pojednostavilo na jedno referendumsko pitanje“, kaže Plenković koji podržava stav HDZ-a da se o svemu treba provesti jedna rasprava i da svoju riječ na kraju treba dati Sabor.