"ISTRAGA o potencijalnom gospodarskom kriminalu u Agrokoru jedna je od najkompleksnijih koju je hrvatska policija ikad provela. U njoj sudjeluju opsežne policijske snage na čelu s policijskim USKOK-om, a policija u istrazi tijesno surađuje s Državnim odvjetništvom", rekao je ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić u razgovoru za  N1.

"Agrokor je sinonim odnosa nastalih nakon kriminalne privatizacije"

 

Na pitanje je li se Hrvatska u takvoj situaciji, u kojoj jedna tvrtka ugrozi čitavo gospodarstvo, mogla naći bez kriminala - Orepić je odgovorio niječno.

 

"Moje je mišljenje da ne. Agrokor je sinonim političkih, društvenih i gospodarskih odnosa nastalih nakon kriminalne privatizacije. Vjerujem da je ovo lom takvih odnosa i nadam se da će se u gospodarstvu nakon Agrokora uspostaviti normalni gospodarski, društveni i politički odnosi", rekao je Orepić.

 

 

Podsjetimo kako je Index nedavno pisao da se financijski izvještaji Agrokora nalaze u fokusu policije koja po nalogu DORH-a obavlja predistražne radnje. Naime, riječ je o izvidima, a ne istrazi koju danas spominje ministar unutarnjih poslova. 

 

Izvidi se kreću u četiri glavna pravca, a osim već spomenutih spornih izvještaja, posebno se istražuje izdavanje mjenica i zadužnica, kreditiranje gradnje samog Konzuma te ulaganja mirovinskih fondova.

 

Javnost je najviše upoznata s problemom financijskih izvještaja Agrokora. Rejting agencije koje su snizile kreditnu sposobnost Agrokora problematizirale su izvješća koncerna Ivice Todorića, nazivajući ih - netransparentnima. Također, otvorili su sumnju kako sve financijske stavke Agrokora nisu upisane u izvještaj.

 

Prvi potpredsjednik ruske državne banke Jurij Solovjev 29. ožujka je upozorio da je u Agrokoru bilo muljanja s financijskim izvještajima. Rusi su kasnije ublažili izjavu, pozivajući se na greške u komunikaciji i greške prilikom prevođenja. U naknadnoj objavi tako su istaknuli da se radilo - o nepravilnostima.

 

Je li Agrokor svjesno izdavao mjenice bez pokrića, kako se spominjalo proteklih dana, također je predmet interesa policije.

 

 

U kontekstu Agrokorovih mjenica spominjala se i uloga Hrvatske narodne banke (HNB), koliki je vanjski i unutarnji dug Agrokora i obujam mjenica, te da zbog prezaduženosti dobar dio mjenica nema pokrića.

 

Treći dio predistražnih radnji bavi se ulaganjem mirovinskih fondova. Naime, poznato je kako se Agrokor zaduživao kod mirovinskih fondova plasmanom korporativne obveznice. Četvrti pravac je izgradnja Konzumovih trgovina i Super Konzumovih prodajnih centara, a navodno se ispituje rad malih tvrtki koje su dobivale velike kredite za izgradnju poslovnih centara na osnovu izjave iz Agrokora o kupnji ili najmu nekretnina.