NOVA velika studija riješila je dugogodišnju dvojbu o tome što je kokoš, a što jaje kada je riječ o povezanosti religioznosti i ekonomskog blagostanja u društvu. Autori tvrde da su rezultati pokazali da je sekularizacija društva u 20. stoljeću prethodila snažnijem ekonomskom razvoju, a ne obratno.

U uvodu u svoj rad autori ističu da je već dugo poznato da su stanovnici siromašnijih zemalja religiozniji, a oni bogatih manje religiozni. No postavljaju pitanje koja je od tih pojava prethodila drugoj.

Naime, neki sociolozi zastupali su tezu da siromaštvo podiže razine religioznosti, a bogatstvo smanjuje. Primjerice, Emile Durkheim je tvrdio da religioznost slabi kada tehnološki razvoj zadovolji ljudske materijalne potrebe. Neki drugi pak smatrali su da promjene u religioznosti mogu biti poticajne za ekonomski rast. Primjerice, Max Weber je smatrao da je protestantska etika, osobito kalvinistička, koja je poticala vjernike da rade u sekularnom društvu, bila temeljni pokretač za razvoj kapitalizma.

Napredak u 20. stoljeću

U novom istraživanju, predstavljenom u časopisu Science Advances, znanstvenici su koristili podatke anketa European Values Survey i World Values Survey koje su prikupljene od 1990. do danas, a uključivale su, između ostalog, brojna svjetonazorska pitanja - od onih o obiteljskim vrijednostima do onih o odnosu prema pobačaju, razvodu i homoseksualnosti. O stavovima ljudi u desetljećima prije tog razdoblja nastojali su donijeti zaključke na temelju ideje da bi oni morali odražavati mjesto i vrijeme njihova rođenja. Studija je provedena na uzorku od 109 zemalja širom svijeta.

Autori u uvodu ističu da su rezultati njihove analize pokazali da je porast nereligioznosti u prošlom stoljeću generalno prethodio gospodarskom rastu.

''Naši nalazi pokazuju da sekularizacija prethodi ekonomskom razvoju, a ne obratno'', rekao je za Phys.org voditelj istraživanja Damian Ruck, s University of Bristol.

Tolerancija i ljudska prava

No koautor studije, dr. Alex Bentley s University of Tennessee, upozorava da to ne znači da sekularizacija doslovno uzrokuje gospodarski rast jer su oba fenomena mogli uzrokovati neki treći čimbenici i to s nekim vremenskim odmakom. Naime, autori ističu da je studija također utvrdila da su tolerancija i razvoj ljudskih prava u 20. stoljeću još snažnije povezani s ekonomskim razvojem. Ove korelacije ostale su snažne čak i kada su isključili čimbenike kao što su obrazovanje i kulturno nasljeđe. Iz toga se može zaključiti da je glavni pokretač uspjeha u društvu u biti tolerancija, što je za očekivati. Primjerice, jasno je da je jačanje jednakosti žena, uključujući i pravo na razvod i planiranje obitelji, omogućilo njihov snažniji doprinos društvu i gospodarstvu.

''Sekularizacija vrlo često ide zajedno s većom tolerancijom prema homoseksualnosti, pobačaju, razvodu i sl.'', rekao je dr. Ruck.

Ipak, smatra da njihova studija ne znači da religiozna društva ne mogu biti gospodarski uspješna.

''Vjerske institucije moraju pronaći svoje vlastite načine modernizacije i poštivanja ljudskih prava'', poručio je.