NIZOZEMSKOJ je trebalo 22 godine da od zakona kojim priznaje istospolne zajednice, kakav je Hrvatska donijela 2003, dođe do legalizacije istospolnih "brakova" i odobravanja usvajanje djece. Poznavatelji obiteljskog prava predviđaju da će Hrvatskoj trebati manje od 22 godine (što znači 2025. godinu), možda i puno manje, a krajnje je vrijeme da ljudi krenu to prihvaćati.

Vodeći pravnik u Hrvatskoj na tom području smatra da je drugo desetljeće prvog stoljeća trećeg milenija krajnji rok u kojemu će se u Hrvatskoj gay parovima dati pravo na usvajanje.

"Računam da će Hrvatska ući u Europsku uniju 2011., najkasnije 2013. i da nakon toga treba još desetak godina, ma koliko određeni krugovi, posebno crkveni, to kočili", kaže odvjetnik Krunoslav Olujić. Najvidljiviji je primjer "izrazito katoličke" Španjolske, dodaje, "ma koliko se Hrvatska trudila biti katoličkija od nje ili, primjerice Poljske".

Večerina: Puno prije - prilikom ulaska u EU

"Ne znam kad će se to dogoditi, ali sam optimističnija - mislim da će se to dogoditi puno prije, nadam se da hoće, i to prilikom ulaska u Europsku uniju. A kada će se to dogoditi, pitajte premijera Sanadera", kaže odvjetnica Dafinka Večerina, također majstorica Obiteljskog prava. Ona je, naime, prije deset godina zbog ovakvih stavova o seksualnim i rodnim manjinama koje je izrazila u jednoj anketi, završila na naslovnici tabloida Imperijal pod naslovom - "Dafinka Večerina - homoseksualno orijentirana".

Kako na davanje prava posvajanja homoseksualcima gledaju Hrvati, podataka zapravo nema. Niti jedna stručna agencija nije izradila, a ni ministarstva koja su izrađivala zakone o suzbijanju diskriminacije nisu naručila istraživanja javnog mnijenja na temu - treba li homoseksualcima dozvoliti usvajanje brak i pravo na brak, što je, nazovimo ga tako, krajnji zahtjev LGBTQ manjina.

Uzaludan otpor Uniji

Ostaje činjenica da su u Europi Švedska, Nizozemska, Andora, Španjolska, Ujedinjeno Kraljevstvo (osim Sjeverne Irske) i Belgija "de iure" dopustile posvajanje djece gej i lezbijskim parovima i to u posljednjih šest godina. Radi se o trendu europskih zemalja koji se neće zaustaviti, kaže Olujić, "jer se otvorenost društva više neće mjeriti tolerancijom nego proširivanjem lepeze ljudskih prava".

"Otpor je uzaludan", zaključuje Olujić, prvenstveno iz činjenice da Hrvatska želi ući u EU. Posvajanje će, predviđa, biti regulirano posebnim zakonom, a ne intervencijom u Obiteljski zakon, jer brak je brak - zajednica između muškarca i žene, pojmovno i pravno.

Bosanac: Ako na vlasti bude SDP...

Zakon o suzbijanju diskriminacije koji će uskoro biti integriran u naše zakonodavstvo i koji je posvađao Vladu i Crkvu, slažu se oba odvjetnika, "otvara vrata" ostvarivanju prava na usvajanje, iako to ne omogućava.

Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije početak dvadesetih ovoga stoljeća smatra možda i predalekim rokom. "Moglo bi i ranije, ako na vlasti bude SDP", kaže mladi znanstvenik koji se već godinama bavi temom homoseksualnosti.

Tužne priče

Iako živimo u konzervativnom društvu u kojem ljudi teško prihvaćaju promjene, kaže Večerina, od mlađe generacije ne zna nikoga tko se takvom posvajanju protivi, iako je to samo njeno iskustvo koje se može potvrditi tek vjerodostojnim istraživanjem.

"Iz iskustva znam da su se do sada mnoge osobe homoseksualne orijentacije, da bi to prikrile, ženile i imale djecu. U mladim danima bile bi seksualno aktivne i sa ženama i s muškarcima, ali to u ranim srednjim godinama ne bi uspijevale. Nakon toga slijede mučni, teški razvodi, zbog kojih bi patili i partneri i djeca, a nitko od njih nije kriv. Znam samo da takvih sudbina ne bi bilo i da će to nestati kada budu javno mogli izabrati partnera", kaže Večerina.

Ana Benačić
Foto: Wikipedia, Funfacts.com