Otvorena izložba "Hrvati - predavači na inozemnim (sve)učilištima"

Informativnodokumentarna izložba "Hrvati predavači na inozemnim sve(učilištima)", otvorena danas u predvorju Nacionalne i sveučilište knjižnice (NSK), daje na pozornost hrvatskoj javnosti pouzdane podatke o 99 Hrvata koji su od 14. st. do danas predavali na inozemnim školama i učilištima. L

Izložba ne uključuje podatke o suvremenim živućim predavačima.

Glavni ravnatelj Sveučilišne knjižnice Josip Stipanov rekao je da izložba daje sintetiziran pogled sedam stoljeća "unazad" u kojemu u prvome planu nisu djela, nego osobe - Hrvati kao predavači koji su tako pridonosili europskoj kulturi i znanosti.

Izložba želi potaknuti cjelovitije istraživanje obrazovne dimenzije kako bismo dobili potpuniju sliku hrvatske prisutnosti u europskoj kulturi, jer je to nedovoljno isticana činjenica hrvatske kulturne povijesti i kulture u širem smislu riječi, rekao je Stipanov. O djelima hrvatskih znanstvenika i umjetnika češće se govori i ta je dimenzija hrvatske prisutnosti u Europi dosta vrednovana, napomenuo je.

Osim životopisa, ponekad šturima jer za neke osobe nije bilo više podataka, izloženo je i 60-ak njihovih djela iz fundusa NSK. Pri tomu, upozorio je Stipanov, za neke od profesora zna se da su ostavili pisan trag, ali za to nema dokumentiranih podataka.

Izložba, koju prati prigodan katalog, za Stipanova je i potvrda da se NSK, osim što čuva hrvatsku baštinu, skrbi i za njezinu prezentaciju, ali i pribavlja djela hrvatskih znanstvenika i umjetnika koja su u vlasništvu inozemnih znanstvenih i kulturnih ustanova.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Brojni su razlozi zbog kojih su Hrvati stoljećima odlazili iz domovine, a jedan od njih jest i taj što je u doba humanizma njihova "velika" domovina bio latinski jezik na kojemu su mogli prenositi znanja drugima, podsjetio je akademik Josip Bratulić.

Pri tomu, istaknuo je, nisu zaboravili svoju ugroženu domovinu koja je zbog svojega položaja stoljećima bila na rubu velikih sukoba na europskome prostoru, pridonoseći duhovnoj obrani Hrvatske.

Brojna imena na koja nas podsjeća izložba znak su i potvrda koliko je toga hrvatski narod pridonio u zajednički "pokal" europske misli, rekao je Bratulić, dodavši da se danas ističe tek ona ekonomska, a ne i duhovna zajednica europskih naroda.

Izložbu na kojoj je radilo više hrvatskih znanstvenika otvorio je Vladimir Muljević koji je i potaknuo njezino priređivanje, a ostaje otvorena do 20. siječnja 2004.



Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara