Foto: Hina/Index.hr

HDZ i SDP nakon dugotrajnih pregovora konačno su dogovorili osnivanje istražnog saborskog povjerenstva o Agrokoru koje bi trebalo započeti s radom 30. listopada.

O članovima i članicama istražnog povjerenstva glasat će se sljedećeg tjedna u saboru, a već je dogovoreno da će u njemu biti Marija Jelkovac, Milijan Brkić, Ante Babić i Josip Borić iz HDZ-a, SDP-ovci Orsat Miljenić i Gordan Maras te Nikola Grmoja iz Mosta, Stjepan Čuraj iz HNS-a i Ivan Lovrinović iz Promijenimo Hrvatsku. Navodno bi predsjednik povjerenstva trebao biti Miljenić.

Tih devetero ljudi imat će zadatak u budućim mjesecima pokušati rasvijetliti političku pozadinu afere Agrokor, što bi trebalo uključivati i svjedočenje Ivice Todorića pred saborskim povjerenstvom. Uzimajući u obzir to kako su dosad funkcionirala malobrojna saborska istražna povjerenstva, ovo posvećeno Agrokoru ima izazov biti prvo u suvremenoj hrvatskoj povijesti koje će opravdati svoje postojanje.

Stoga smo odlučili podsjetiti tko su ljudi čiji je zadatak iskoristiti sve alate koje im nudi saborsko povjerenstvo da razotkriju povezanost poslovanja posrnulog koncerna i domaće politike, što znači da predstavnici HDZ-a, SDP i HNS-a trebaju istraživati i vlastite stranke.

Ante Babić (HDZ)

Babić je rođen u zapadnonjemačkom gradu Trieru - kao i Karl Marx - 1966. godine u gastarbajterskoj obitelji, a ekonomiju je diplomirao u Splitu. U sabor je ušao prvi put 2011., i to kao zamjena Damiru Krstičeviću. U ovaj saziv ušao je kao zamjena za novog splitskog gradonačelnika Andru Krstulovića Oparu. Babić je godinama načelnik mjesta Lovreć koji broji 1712 stanovnika, otac je petero djece i HDZ-ovac od osnutka stranke. Za vrijeme Oreškovićeve vlade bio je zamjenik ministrice socijalne politike i mladih Bernardice Juretić, a u javnosti se isticao prilično konzervativnim stavovima o obitelji i ljudskim pravima. Svojedobno je u medijima optužen i da je najplaćeniji načelnik u državi, no ispostavilo se da je skoro 20 tisuća kuna koje prima saborska plaća.

Josip Borić (HDZ)

HDZ-ovac drugog ešalona, Borić je rođen 23. listopada 1972. u Rabu. Završio je Visoku učiteljsku školu u Rijeci, ali se nije baš dugo bavio razrednom nastavom nego se još prije 20 godina učlanio u HDZ i započeo svoju političku karijeru. Borić je od svibnja i načelnik općine Lopar od tisuću i nešto stanovnika na rodnom Rabu, član je Središnjeg odbora HDZ-a te u trećem mandatu zastupnik u saboru. Osam godina obnašao je dužnosti pomoćnika ministara i državnog tajnika u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Svojedobno se pridružio nizu HDZ-ovaca i ostalih desničara u napadima na Olivera Frljića dok je ovaj bio intendant riječkog HNK, izjavljujući da Frljić “očekuje povratak Jugoslavije”.

Milijan Brkić (HDZ)

Rođen je 25. listopada 1970. u Ljubuškom (Bosna i Hercegovina). U HDZ se učlanio 2011. godine, u paketu s Tomislavom Karamarkom, kojemu će, kad ovaj preuzme stranku, postati glavni tajnik. Nakon Karamarkova debakla u vladi Tima Oreškovića, Brkić se okrenuo protiv svojeg bivšeg šefa te je bio među onima koji su Karamarka gurnuli prema ostavci na mjestu predsjednika HDZ-a. Prethodno je Brkić bio zamjenik ravnatelja policije, a devedesetih se istaknuo kao hrvatski branitelj s prve crte fronta i tada dobio pamtljivi nadimak Vaso. Nakon toga radio je u hrvatskoj policiji. Brkić je poznat i po svom diplomskom radu na Policijskoj akademiji koji je u velikom postotku prepisao. Nakon sudskog procesa i prepucavanja u javnosti, Brkić je krajem prošle godine najavio da će napisati novi diplomski rad na temu "Društvene mreže i preobrazba digitalnog terorizma" te da će i medije pozvati na javnu obranu. Zasad se to još nije dogodilo. Trenutno je na poziciji potpredsjednika HDZ-a i sabora i jedan je od lidera desnog krila HDZ-a.

Marija Jelkovac (HDZ)

Ovo je prvi mandat Marije Jelkovac u hrvatskom parlamentu, u koji je ušla kao zamjena aktualnog ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda. Marija Jelkovac rođena je 7. studenoga 1971. u Ogulinu i završila je Pravni fakultet u Zagrebu. Nakon što je Plenković razvrgnuo koaliciju s Mostom zbog sukoba o bivšem Agrokorovu direktoru i aktualnom ministru financija Zdravku Mariću, Marija Jelkovac postala je predsjednica Odbora za zakonodavstvo, naslijedivši na toj poziciji Dražena Bošnjakovića koji je imenovan ministrom pravosuđa u drugom Plenkovićevu kabinetu s HNS-om i manjinama. Ova Karlovčanka u saboru se dosad istaknula napadom na Zorana Milanovića zbog toga što nakon prošlih izbora nije odmah zamrznuo mandat nego je nekoliko mjeseci primao plaću saborskog zastupnika.

Gordan Maras (SDP)

Rođen je 13. lipnja 1974. u Zagrebu, u kojemu je završio Ekonomski fakultet. Maras je jedno od poznatijih lica SDP-a iz ere Zorana Milanovića, u čijoj je vladi bio ministar poduzetništva i obrta. Prethodno je sudjelovao u izradi gospodarskog programa Kukuriku koalicije. Član SDP-a je od 1997., bio je lider stranačke mladeži od 2000. do 2002., a od 2004. do 2010. poslovni direktor SDP-a. U sabor je prvi put izabran 2007. godine. Kao ministar se baš i nije iskazao pamtljivim inicijativama, a zapamćen je time da je na službeni put u SAD potrošio 100 tisuća kuna, kao i da je malo uspješno, a malo neuspješno pregovarao s producentima “Igre prijestolja” o nastavku snimanja serije u Dubrovniku. Sada je jedan od aktivnijih saborskih zastupnika SDP-a u saboru i želi postati predsjednik zagrebačke organizacije stranke, što mu već jednom nije uspjelo.

Orsat Miljenić (SDP)

Milanovićev ministar pravosuđa i nesuđeni nasljednik na čelu SDP-a mogao bi biti jedan od konzekventnijih članova istražnog povjerenstva. Miljenić je rođen 15. rujna 1968. u Dubrovniku, a završio je zagrebački Pravni fakultet, na kojem je i magistrirao. U Ministarstvo vanjskih poslova došao je raditi 1996. poslove savjetnika, a potom odlazi u hrvatsko veleposlanstvo u Nizozemskoj, gdje je bio III. tajnik. Ivica Račan 2000. postavio ga je za predstojnika vladina Ureda za odnose s međunarodnim kaznenim sudovima, a nakon toga postao je zamjenik tadašnjeg ministra europskih integracija Nevena Mimice. Dolaskom Ive Sanadera na vlast 2003., Miljenić napušta državnu službu i godinama se bavi odvjetništvom. Milanović ga je vratio u visoku politiku, prvo kao ministra, a onda i s dobrom pozicijom na saborskoj listi na prošlim izborima. Iz njegova ministarskog mandata nedvojbeno je najpoznatiji zakon u javnosti poznat kao Lex Perković koji je Miljenić prvo branio, pa onda povukao.

Nikola Grmoja (Most)

Glasnogovornik i jedan od ključnih ljudi Mosta rođen je 28. srpnja 1981. u Metkoviću. Završio je  studij povijesti i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zadru te je neko vrijeme predavao u lokalnim školama. Grmoja se dosad pokazao manje-više vještim komunikatorom u medijima, a Most je izbačen iz vlade baš zbog prijepora s Plenkovićem oko Agrokora, konkretno oko pozicije ministra financija Zdravka Marića, što znači da bi se mogao profilirati u jednog od najaktivnijih članova povjerenstva. Most ima i tu prednost da kroz svoja dva kratkotrajna sudjelovanja u vlasti od 2015. do danas nije imao mnogo šanse odlukama svojih kadrova ići na ruku Agrokoru, no ne treba ni zaboraviti da su podržali izglasavanje kontroverznog Lex Agrokora. Na lokalnim izborima u svibnju Grmoja je bio i kandidat Mosta za dubrovačko-neretvanskog župana, no u drugom krugu porazio ga je HDZ-ovac Nikola Dobroslavić. Ipak nije sve bilo uzalud, jer su za vječnost ostale Grmojine kampanjske fotke s bungee jumpinga.

Stjepan Čuraj (HNS)

U sabor je ušao u lipnju ove godine kao zamjena bivšem predsjedniku stranke Ivanu Vrdoljaku, s kojim je politički vrlo blizak. Čuraj je rođen 19. prosinca 1980. u Osijeku, u kojemu je završio Ekonomski fakultet (stručni studij ekonomije) i Pravni fakultet (stručni specijalistički studij javne uprave). Čuraj je bio 13. na listi Narodne koalicije, na kojoj je osvojio 2887 glasova ili 6,18 u postotcima, što je bio treći rezultat s te liste, odmah iza Vrdoljaka i SDP-ovca Domagoja Hajdukovića. Bio je gradski vijećnik HNS-a u Osijeku te vijećnik u skupštini Osječko-baranjske županije u dvama mandatima (2009. i 2013.). Na svojoj službenoj stranici navodi da u slobodno vrijeme voli svirati gitaru i gledati filmove. U javnosti je primijećen kada je umjesto Vrdoljaka ušao u sabor, kada je počeo i braniti sklapanje koalicije HNS-a i HDZ-a. Ovako je Čuraj objasnio zašto će sada koalirati s HDZ-om: “Za dobrobit ove zemlje, za projekte, za nastavak reforme obrazovanja i za sprečavanje izbora koji ne bi donijeli ništa dobro.”

Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku)

Ivan Lovrinović rođen je 1960. u Gučoj Gori, općina Travnik, u Bosni i Hercegovini. Diplomirao je (1984.) i magistrirao (1990.) na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Godine 1995. obranio je doktorsku disertaciju također na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Izabran je 2006. u zvanje redovitog profesora na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Bio je ekonomski savjetnik Udruge Franak koja se na kraju uspješno izborila za zakonske promjene o pravilima kreditiranja građana. U sabor je ušao prvo krajem 2015. kao dio Mostove koalicije, s kojim se onda razišao, a u ovaj saziv ušao je kao zastupnik svoje stranke Promijenimo Hrvatsku koja je koalirala sa Živim zidom i Udrugom Franak. Oštar je kritičar monetarne politike HNB-a, a bio je i neuspješni kandidat za gradonačelnika Zagreba na prošlim izborima.