Foto: Davor Pongračić (Cropix)

"PRVA procjena pokazuje da je tromjesečni bruto domaći proizvod u prvom tromjesečju 2012. realno manji za 1,3 posto u odnosu na isto tromjesečje 2011. godine", objavio je danas Državni zavod za statistiku, a riječ je o prvoj procjeni tromjesečnog bruto domaćeg proizvoda za prvo tromjesečje 2012. godine. 

Rekordni pad industrijske proizvodnje

Podsjetimo kako je Hrvatsku jučer potresla vijest, odnosno službeni podaci, prema kojima je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u travnju ove godine pala za 9,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Riječ je najvećem padu koji je zabilježen od studenoga 2009. godine kada je zabilježen pad od rekordnih 9,9 posto.

Valja naglasiti i da je zabilježen i visoki pad proizvodnosti rada prema kojem se ukupan broj zaposlenih u pravnim osobama u odnosu na ožujak prošle godine smanjio za 0,4 posto, dok je u industriji pao za visokih 2,9 posto.

"Zbog pada industrijske proizvodnje padat će i BDP. Evidentno da će to imati utjecaj na BDP u prvom kvartalu. Na nama je da probamo vidjeti što ćemo učiniti do kraja godine", rekao je jučer ministar financija Slavko Linić koji je za pad industrijske potrošnje optužio naftne kompanije i HEP.

Milanović: Hrvatska je i formalno u recesiji

"Hrvatska je i formalno u recesiji", objavio je premijer Zoran Milanović nakon što je i službeno dobio podatke Državnog zavoda za statistiku o padu BDP-a za 1,3 posto. "Ovo je nastavak trenda od prošle godine. Zaustavljen je pad gospodarskih aktivnosti. Pred nama je jako puno posla", objavio je premijer Milanović na kraju sjednice Vlade. Rekao je da se ne možemo i nećemo izgovarati na ono što je bilo.

"To je to. To imamo, s tim radimo, s time nismo zadovoljni, ali od toga pobjeći ne možemo", objavio je premijer Zoran Milanović na sjednici Vlade."Činjenica da je takva situacija u najvećem dijelu Europe može biti utješna kategorija, ali to nas ne zadovoljava", izjavio je Milanović koji ne želi kriviti prošlost, već se želi okrenuti budućnosti i investicijskom ciklusu. "Molim sve za strpljenje, ali za razumno strpljenje. Ne mogu ni ljudi imati vječno strpljenje", obratio se građanima Milanović koji će strpljenja trebati.

Linić o recesiji: Krivac je energetski sektor koji se okrenuo uvozu

Ministar financija Slavko Linić je izrazio svoje uvjerenje da će investicije konačno krenuti, a otkrio je i što je glavni uzrok lošeg gospodarstva. "To je energetski sektor koji se okrenuo uvozu umjesto domaćoj proizvodnji i aktivnom radu svih mogućih resursa koji postoje u Hrvatskoj. Što samo znači da promijenimo i navike u Hrvatskoj, a to znači proizvodimo, a ne uvozimo već se može bitno okrenuti negativni trend i recesija. To je očito nešto na što Vlada može i treba utjecati", istaknuo je Linić.

U restrukturiranju javnih tvrtki još uvijek nema pomaka. "Očito je da treba itekakva priprema za ozbiljno restrukturiranje u javnim tvrtkama. Evidentno je i da se i Hrvatske željeznice bave same sobom i restrukturiranjem, a ne u biti ulaganjem u opremu ili obnovu postojećih pruga i podizanje brzina. Previše se gubi vrijeme na strukturne promjene i u radne dogovore te pripreme projekata i očito je da je naglasak i potreba za početak radova", kaže Linić, koji rješenje ne vidi u otkazima i smjenama odgovornih.

"To je sada ono osnovno pitanje, je li mjesec ili dva zakašnjenja razumno vrijeme za smjenjivanje i koliko će se dobiti novim smjenama. Ponovno ćete izgubiti nekoliko mjeseci, čeka vas promjena u timovima, to je možda ocjena koju treba dati ljudima koji vode trgovačka društva, a manje se baviti smjenama. Onda ćemo cijeli mandat smjenjivati, postavljati i tražiti bolja rješenja", istaknuo je ministar financija te dodao: "Mislim da timovi koji su postavljeni trebaju ovakve podatke o recesiji uzeti kao dio svoje odgovornosti i pokušati promijeniti način rada i ubrzati procesi jer kao što vidimo, sudbina građana Hrvatske je u biti, u njihovoj aktivnosti i državne su investicije te koje u ovom trenutku, bitno mogu promijeniti smjer ekonomije", smatra Linić.

Unatoč sve lošijim pokazateljima i prognozama, Linić i dalje vjeruje u gospodarski rast od 0,8 posto. "Za mene je još uvijek moguće. Kao što vidite, glavna ocjena nije da je recesija u Europi uzročnik našeg pada. Naš pad je problem strukturnih problema u Hrvatskoj i rekao bih neodgovorno vođenje ekonomije. Prema tome, sve se to da promijeniti i sigurno da dobar turizam i ozbiljne investicije u energetici, vodi i željeznicama, mogu do kraja godine promijeniti taj vrlo neugodni trend", zaključio je Linić.

Maras: Nemoguće je preko noći nešto promijeniti

Pad BDP-a i ulazak u recesiju, što je danas potvrdio i premijer Zoran Milanović, komentirao je i ministar poduzetništva, Gordan Maras. Tvrdi da je teško neke stvari promijeniti preko noći, ali smatra da su postavljeni dobri temelji. Maras se ne slaže s tvrdnjom da Vlada nije učinila puno kako bi se promijenila loša gospodarska situacija i ublažila recesija.

"Trendovi su takvi od prethodnih godina. Napravili smo sve da se krajem ove godine ti trendovi konačno okrenu. Nemoguće je napraviti stvari preko noći, ali smo uvjereni da su ovi temelji koje smo napravili u prva četiri mjeseca dovoljni da se prvi pravi rezultati vide krajem godine i da investicije krenu i kroz javna poduzeća u narednih mjesec do dva dana", istaknuo je Maras.

Dojam je da je Vlada zakasnila s restrukturiranjem javnih tvrtki jer nema puno promjena. "Upravo smo danas na sjednici Vlade donijeli zaključak da će HEP do 1. srpnja, kao najveća javna tvrtka u državnom vlasništvu, donijeti plan restrukturiranja i da će restrukturiranje ići usporedno s investicijama koje su najavljene i na tome se radi. Ja sam uvjeren da su ovi temelji koje smo napravili i kroz javne financije, očuvanje kreditnog rejtinga, poticaje malim i srednjim gospodarstvenicima, izvore financiranja po najpovoljnijim stopama jamstva koje će država dati za sve male i srednje poduzetnike, dati rezultate do kraja godine", kaže Maras.

Unatoč padu BDP-a, ističe kako sve nije tako crno. Mogu vam reći da u Hrvatskoj po prvi puta u četiri godine imamo više otvorenih obrta nego zatvorenih. Znači, prošle godine i svake godine prije imali smo po 1000 više zatvorenih obrta nego otvorenih, a u ovom trenutku imamo 300 više otvorenih. Ipak se znači, neke stvari mijenjaju", pohvalio se ministar, no to je ipak samo kap u moru loših vijesti.

"Rekao sam da postoje neke pozitivne i neke negativne vijesti. Neke stvari, kao što su restrukturiranje javnih kompanija i kao što su velike investicije, za njih treba vremena. Mi smo za njih napravili temelje i vjerujemo da će ti temelji dati rezultate do kraja godine i da ćemo izaći iz ovih negativnih trendova", zaključio je Maras.

Čačić očekuje još veći pad BDP-a u drugom tromjesečju

Prvog potpredsjednika Vlade i ministra gospodarstva Radimira Čačića nisu iznenadili podaci o padu BDP-a od 1,3 posto i nastavku loše gospodarske situacije u Hrvatskoj. Tvrdi kako je za to krivac cijelo društvo.

"Recesija je naravno nešto u čemu se Hrvatska nalazi od 2008. godine bez prekida. Prognoze su bile između 2 i 3, a ovih 1,3 su zapravo taj negativni val koji se prenosi. Ono što je loše u tome svemu što je gotovo sigurno da on neće stati na minus 1,3 ili minus 1,4 iz prvog tromjesečja jer drugo tromjesečje još uvijek nema još nikakav ozbiljan pomak i nema nikakve realne projekte koji mogu povući", kaže Čačić.

A kada možemo očekivati prekid negativnog niza? "Stvarne pomake možemo očekivati nadamo se od pristojne sezone, što nam govore i prvi pokazatelji. Naravno, daleko od onog što bi Hrvatska mogla imati, ali je relativno pristojno i u jesen očekujemo da će se prvi pokazatelji ulaganja, kreditnih linija i projekata koje pokreće Vlada, početi osjećati. Dakle, naš pokazatelj što se točno događa ustvari neće biti niti ljeto", ističe prvi potpredsjednik Vlade.

A ljeto je, kaže Čačić u svom stilu: "Ljeto je sunce, mislim sunce i lijepo more i ovo što već imamo nije niti rezultat ove Vlade niti prošle. Nema tu spektakularnih Vladinih doprinosa, pravi su recimo, bili izgradnja autoceste. Tada su to bili neki pomaci. Ako sada napravimo jednu ozbiljnu privatizaciju cijelog kompleksa hotelskih kuća, onda će to biti doprinosi. Pravi toplomjer za ono što Vlada sada čini biti će tek četvrti kvartal", naglasio je Čačić. Tada ćemo, dodaje, moći vidjeti je li se nešto počelo mijenjati.

No postavlja se zanimljivo pitanje, vjeruje li i dalje u obećani rast od 0,8 posto? "Pa to je cijela ideja i cilj da se ide prema tome. Već sam puno puta do sada rekao, da ako si zadaš cilj od 90, vjerojatnost je da ćeš napraviti 70, ako si zadaš cilj od 100, onda je vjerojatnost da ćeš biti recimo na nekih 75 ili 80 ako si zadaš cilj od 110 ili 120 onda se trudiš da se čim više približiš tome. Ako se dogodi pad od dva posto, koji se prognozira, onda Vlada nije ispunila svoju zadaću", kaže Čačić.

"Za recesiju smo krivi svi zajedno"

Ministar gospodarstva ističe kako je pred njima velik posao, kojeg su započeli čišćenjem portfelja i rezovima koji su već započeli, no to nije sve. "Čekaju nas ogromni troškovi u brodogradnji. Vidjeli ste da je Vlada prošli puta usvojila program u kojem se radi o milijardama koje ćemo morati izvući. To do sada nitko nigdje nije niti definirao, niti prikazao kroz proračun, a kamoli isplatio, dakle to nas sve čeka", požalio se Čačić, koji ipak nije pesimist.

"Mislim da smo to sve u stanju nositi, ali nisam zadovoljan brzinom jer nama same kreditne linije neće pomoći. Za to su krivi svi, sporost administracije, javnih tvrtki, nedostatak projekata, spremnost da se za svako rješenje naprave tri problema, mediji, politika, poduzetnici, svi zajedno smo krivi. Stvorili smo jednu atmosferu defenzive, depresije, načina mišljenja. Ono sve učini, a da ne učiniš ništa", istaknuo je Čačić.

Zbog sporosti postupaka i pokretanja investicija, koje bi trebale potaknuti razvoj gospodarstva, Čačić sve redom proziva. "Ukupna atmosfera u društvu je takva. Ljudi nisu naučili raditi i preuzimati odgovornost. Sve vrlo često završava na način da to ide do najvišeg vrha, do ministara, potpredsjednika Vlade, pa čak i predsjednika Vlade, koji onda moraju donijeti neke odluke jer niže razine na to jednostavno nisu spremne. A iskustva zadnjih godina su takva da se vjerojatno boje donošenja odluka", smatra Čačić.

No ako je tako loša situacija, zašto onda netko za to ne odgovara? "To je odlično pitanje, samo ne možete promijeniti niti narod, cijelu javnu upravu, pa čak niti sve političare odjedanput. Možete samo pokušavati mijenjati način mišljenja", zaključio je Čačić, koji je kada ga se ga se podsjetilo da je za lipanj najavio početak radova na novim investicijama, rekao da nije govorio o nikakvim velikim radovima nego stotinama malih jer za velike nema pripreme i projekata.

Pusić: Radimo sve da se izvučemo

Za natprosječno marljive poreznike država je novom uredbom propisala dodatak u visine do 3 osnovne plaće pojedinog službenika. Bonuse će dijeliti ravnateljica Porezne uprave.

Još ranije ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić komentirala je najave da bi BDP mogao pasti za oko 2 posto. Objašnjava to lošom ekonomskom situacijom, no radi se na tome da se preokrene negativan trend.

"Naprosto, polazna pozicija koje smo bili potpuno svjesni da je to možda najosjetljivija i najteža zadaća i točka. Sve što se radi, radi se da bi se izokrenuo taj negativni trend", rekla je Pusić.

Lesar: Vi ste zelenaši

Na pesimistične gospodarske prognoze i pad BDP-a reagirali su i Hrvatski laburisti. Tvrde da je na pad industrijske proizvodnje utjecao pad kupovne moći građana, što je utjecalo i na pad potražnje. Smatraju da se samo mjerama štednje ne može izaći iz krize.

"Osam godina imali smo vlast koju smo zvali korupcionaši. Zbog načina rješavanja problema i snošenja tereta krize, ovu vlast možemo nazvati zelenaši. Ponašaju se poput lihvara i zelenaša koji sve dugove naplaćuju od građana", rekao je Dragutin Lesar.

Karamarko: Što nam Vlada može ponuditi?

Pad BDP-a komentirao je i Tomislav Karamarko najavivši kako će i HDZ-ov ekspertni tim izaći s nekim prijedlozima i programima.

"Udar na standard naših građana je ono najlošije što nam se može događati. Možemo se baviti velikim političkim temama, ali ako kvaliteta života ne bude na zadovoljavajućoj razini ne znam što nam Vlada više može ponuditi", rekao je Karamarko.