Foto: Christian Hartmann/REUTERS/PIXSELL/Hina

AMERIČKI predsjednik Donald Trump sudjelovat će 6. srpnja u Varšavi na samitu inicijative Tri mora (Jadran-Baltik-Crno more) koju u Hrvatskoj zagovara predsjednica Kolinda Grabar Kitarović koja se čak i pohvalila kako je bila ključna osoba za to da Trump sudjeluje na varšavskom samitu. No njemački tjednik Die Zeit upozorila je kako je spomenuta inicijativa stara fiksacija poljskih konzervativaca koju Trump planira iskoristiti za podjele unutar Europske unije te naročito kako bi oslabio novonastalo njemačko-francusko suglasje i spriječio približavanje EU-a i Rusije.
 
"To je nešto na čemu radim od prošle godine i dolazak Trumpa pokazuje ne samo važnost te inicijative, nego potvrđuje i činjenicu da je ovo najveća i najsnažnija međunarodna inicijativa koju je Hrvatska poduzela. Time se želi pokazati čvrste veze sa srednjom Europom, riječ je o strateškom repozicioniranju Hrvatske i Hrvatske kao države koja mora voditi asertivnu vanjsku politiku i što se mene tiče, za to ću se boriti uvijek i izboriti za Hrvatsku i naše interese", izjavila je samouvjereno hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović prije dva tjedna u Karlovcu, pohvalivši se činjenicom da će se u Varšavi na samitu inicijative Tri mora susresti s američkim predsjednikom Trumpom, oko kojega je već legendarno obigravala na nedavnom samitu NATO-a u Bruxellesu.
 
Inicijativa Tri mora svoj će sastanak održati 6. srpnja, taman prije samita G-20 u Hamburgu, na kojem će Trumpa ugostiti njemačka kancelarka Angela Merkel. Za veliki dio hrvatske desnice ova je inicijativa izraz navodne predsjedničine “suverenističke politike” koja bi Hrvatsku trebala odmaknuti od regije, odnosno zemalja nastalim raspadom Jugoslavije. S druge strane, ta je inicijativa u direktnoj suprotnosti s očekivanjima Njemačke za Hrvatsku, s obzirom na to da je najmoćnija članica EU-a više puta izrazila želju da Hrvatska bude zemlja koja će doprinijeti stabilnosti na zapadnom Balkanu i pomoći susjednim državama na njihovu putu prema Europskoj uniji. Znakovito je i da se premijer Andrej Plenković koji se odmah po preuzimanju te pozicije predstavio kao najvjerniji suradnik Berlina, ne oglašava pretjerano oko inicijative Tri mora.

San poljskih konzervativaca
 
No, zato utjecajni njemački tjednik Die Zeit upozorava da je inicijativa Tri mora zapravo iskaz “starog sna poljskih konzervativaca” zvanog “Międzymorze” (Međumorje), po kojem su trebali stvoriti svoju zonu utjecaja u području između Baltika i Crnog mora, još iz vremena autoritarne vladavine ultrakonzervativnog katolika Józefa Piłsudskog koji je Poljsku vodio tridesetih godina prošlog stoljeća. Njegovi su duhovni i politički nasljednici aktualna vladajuća poljska stranka PiS (Pravo i pravda) Jaroslawa Kaczynskog i tu ideju oživio je poljski predsjednik Andrzej Duda, s time da ju je prilagodio novim okolnostima i preimenovao u inicijativu Tri mora.
 
Die Zeit napominje da ovu inicijativu “dalje od Varšave” mnogi nisu shvaćali ozbiljno, no to u svakom slučaju ne vrijedi za hrvatsku predsjednicu. To se promijenilo otkako je Trump pristao doći na varšavski sastanak te se sada u diplomatskim krugovima Berlina počinje govoriti kako je riječ o oživljavanju američke politike iz vremena Georgea W. Busha, čija je administracija dijelila Europu na staru i nova. Stara Europa - predvođena Francuskom i Njemačkom - većinom nije htjela podržati američku invaziju na Irak, dok je Poljska čak dobila i svoju okupacijsku zonu, a zanimljivo je da inicijativi Tri mora pripadaju sve članice Unije koje su u EU pristupile 2004. godine i kasnije. Die Zeit smatra da se tako želi oživjeti stare podjele unutar EU-a, i to između istoka i zapada.
 
S jedne strane se Bruxelles i Berlin žele što više distancirati od Washingtona u kojem vlada predsjednik Trump, a s druge poljski predsjednik Duda izjavljuje kako je “jedinstvo i sigurnost Europe” nezamislivo bez SAD-a, piše Die Zeit.

Gospodarska dimenzija
 
Inicijativa Tri mora ima i svoju gospodarsku dimenziju jer Poljskoj ne odgovara savezništvo Europske unije i Rusije, odnosno energetska ovisnost Europe o ruskom plinu. Njemački i ruski koncerni su zajednički izgradili plinovod Nord Stream 1 i žele napraviti još jedan, što Washington smatra štetnim te lobira za od SAD-a podržane LNG terminale, poput onoga na otoku Krku. Taj terminal trebao bi energetski povezati Hrvatsku i Poljsku, a njime bi se transportirao naravno američki plin.
 
Inicijativa Tri mora se, dakle, savršeno uklapa u američke geostrateške interese, kao i politiku službene Varšave koja je nepovjerljiva prema Njemačkoj s jedne strane, a s druge u permanentnom sukob s Rusijom. Die Zeit dodaje kako u Varšavi “naročito cijene Trumpov nacionalizam i protekcionizam”, kao i da su sretni što je SAD izveo iz Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.
 
Unatoč najavama predsjednice, nije još uvijek jasno je li sudjelovanje u inicijativi Tri mora doista i u vanjskopolitičkom interesu Hrvatske, s obzirom na to da se time Hrvatska zamjera i najmoćnijim članicama EU-a, kao i Rusiji, što se već u krizi Agrokora pokazalo nepoželjnim.