Foto: Hina

REDOVITO mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno početkom rujna, pokazuje nekoliko zanimljivih nalaza o odnosima u hrvatskoj političkoj areni, prenosi N1 televizija.

▪ HDZ zadržao visoku prednost ispred SDP-a, Most stabilno, Živi zid u blagom padu
▪ Na vrhu ljestvice najpozitivnijih domaćih političara je "Nitko", odnosno, niti jedan političar – po prvi put u mjerenju koje se provodi od siječnja 2004. godine
▪ Premijer Plenković na vrhu ljestvice najnegativnijih domaćih političara, "Svi političari" na drugom mjestu, Zlatko Hasanbegović po prvi put treći
▪ Pad ocjene rada i podrške politici vlade Andreja Plenkovića, pad ocjene zabilježili predsjednica Grabar-Kitarović i Hrvatski sabor
▪ Požar u Dalmaciji najznačajniji događaj mjeseca, novi zaplet i prijepori oko ploče HOS-a u Jasenovcu, promjena naziva Trga maršala Tita u Zagrebu i slučaj Agrokor

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom rujna (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59 %), HDZ bi bio relativni pobjednik izbora.

HDZ pao, SDP porastao

Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 34,0 posto (prema 34,2 posto iz kolovoza). Vodeća opozicijska stranka, SDP, u posljednjem je mjesečnom istraživanju zabilježila porast izborne podrške koja početkom rujna iznosi 23,1 posto (prema 22,1 posto iz kolovoza). Most je zadržao treće mjesto uz izbor od 7,7 posto (prije mjesec dana 7,8 posto).

Slijedi Živi zid na četvrtom mjestu s izborom od 6,1 posto (početkom kolovoza 6,8 posto). HSS je peti s izbornom podrškom od 2,7 posto (prije mjesec dana 2,5 posto) dok je Stranka rada i solidarnost BM 365 na šestom mjestu s izbornom podrškom od 2,3 posto (u kolovozu 2,6 posto). Podršku iznad jedan i pol posto bilježe tri stranke: Neovisni za Hrvatsku (s 1,9 posto, prije mjesec dana 2,4 posto), HNS (sada 1,6 posto prema 2,2 posto iz kolovoza). Slijede IDS i HSP AS s po 1,2 posto izbora. Četiri su stranke s izborom manjim od 1 posto: HSU i Glas (po 0,8 posto), HDSSB (0,5 posto) i HSLS (0,4 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,4 posto, dok je 11,7 posto neodlučnih.

Prvi pozitivac - Nitko

Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara, po prvi put od početka mjerenja (od siječnja 2004. godine), nalazi se "Nitko", odnosno, za 23,3 posto hrvatskih građana nije niti jedan hrvatski političar najpozitivniji (u odnosu na prošlomjesečnih 14,7 posto). Na drugom je mjestu predsjednica Grabar-Kitarović koja je najpozitivnija domaća politička osoba za 15,8 posto hrvatskih građana (prije mjesec dana izbor je iznosio 17,8 posto). Još je veći pad izbora zabilježio premijer Plenković koji ovaj mjesec bilježi izbor od 11,2 posto (u odnosu na 17,2 posto iz kolovoza). Slijedi Anka Mrak Taritaš s izborom od 4,9 posto (u kolovozu 6,4 posto) dok je na petom mjestu Zoran Milanović s 4,7 posto. Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Damir Krstičević ( 3,0 %), Božo Petrov (2,9 %), Milan Bandić (2,7 %), Tonino Picula (2,4 %) i Zlatko Hasanbegović (2,0 %). Prvak najveće opozicijske stranke, Davor Bernardić, i ovaj je mjesec na jedanaestom mjestu, sada s izborom od 1,9 posto.

Hasanbegović treći negativac

Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 19,2 posto (prije mjesec dana 20,5 posto). Drugo mjesto dijele "svi političari" kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 13,7 posto (prije mjesec dana 10,6 posto). Po prvi put na trećem je mjestu Zlatko Hasanbegović s izborom od 9,3 posto (prije mjesec dana 5,9 posto). Četvrti je Davor Bernardić s 8 posto, a slijedi Milorad Pupovac s 6,2 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Kolinda Grabar-Kitarović (5,5 posto), Zoran Milanović (5,1 posto), Tomislav Karamarko (4,9 posto), Milan Bandić (2,5 posto) i Božo Petrov (1,9 posto).

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 18,1 posto građanki/građana, u odnosu na 19,7 posto iz kolovoza.

Pogrešan smjer za čak 73 posto

U ovomjesečnom istraživanju 73,4 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 69,2 posto iz kolovoza. Kakav je smjer zemlje ne zna 8,5 posto građana/ki. Najveći udio društvenih optimista bilježi se među glasačima HDZ-a i iznosi 58,7 posto (u srpnju 56,3 posto) dok je među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a taj udio niži i iznosi 25,1 posto. Među glasačima vodeće oporbene stranke SDP-a, udio društveni optimista značajno je niži i iznosi svega 6,1 posto.

Pala potpora vladi

Razina potpore politici vlade RH u jedanaestom mjesecu njezina mandata iznosi 36,0 posto (prema 40,7 posto iz prethodnog mjerenja iz kolovoza). Kad je riječ o ne podršci politike vlade, u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 52,6 posto (prema 48,6 posto iz kolovoza). Doživljaj rada vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu. Jednako kao i za podršku politici vlade, negativni je trend zabilježen i za ocjenu rada vlade RH koja ovaj mjesec iznosi 2,30 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,38). Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,37) dok je najniža ocjena zabilježena među glasačima stranke Pametno (1,42).

Predsjednici trojka, saboru dvojka

Predsjednica republike je za svoj rad dobila stabilnu trojku, odnosno 3,09 (u odnosu na 3,19 koliko je izmjereno početkom kolovoza). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 2,14 (u kolovozu 2,17).

Događaj mjeseca - požari u Dalmaciji

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca požari u Dalmaciji najčešći su izbor za 43,3 posto hrvatskih građana/građanki. Novi zaplet i prijepori oko ploče HOS-a u Jasenovcu su drugi izbor s 11 posto, a slijedi promjena naziva Trga maršala Tita u Zagrebu s izborom od 10 posto. Događaji vezani uz slučaj Agrokor bilježe izbor od 9,4 posto. Uspješna turistička sezona je na petom mjestu s izborom od 6,3 posto. Tri su teme s izborom većim od 2 posto: odgoda poreza na nekretnine zbog pritiska javnosti (3,3 posto), problemi s provedom reforme obrazovanja (2,4 posto) i najava povećanja cijene struje (2,4 posto). Svi su ostali događaji zabilježili izbor ispod 2 posto.