Peti mjesec zaredom najpopularniji političar je NITKO, najomraženiji je Plenković
Foto: Hina
OBJAVLJEN JE prvi ovogodišnji CRO Demoskop, istraživanje javnog mnijenja koje je početkom siječnja provela agencija Promocija plus (od 2. do 5. siječnja). Kako prenosi N1 Televizija, da su parlamentarni izbori provedeni početkom siječnja (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59 %), HDZ bi bio relativni pobjednik izbora. Više ovdje.
Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara peti mjesec zaredom se nalazi "Nitko" (niti jedan političar), odnosno za 21,2 posto hrvatskih građana niti jedan hrvatski političar nije najpozitivniji (u odnosu na prošlomjesečnih 21,5 posto).
Na drugom je mjestu predsjednica Grabar-Kitarović koja je najpozitivnija domaća politička osoba za 18,4 posto hrvatskih građana (prije mjesec dana izbor je iznosio 20,6 posto). Premijer Plenković se zadržao na trećem mjestu s 11,3 posto izbora. Slijedi Ivan Pernar s 5,0 posto izbora (u prosincu 6,5 posto).
Na petom je mjestu Davor Bernardić s 4,5 posto izbora (u prosincu 2,7 posto), a slijedi Anka Mrak Taritaš s 4,3 posto izbora (u prosincu 5,2 posto). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Božo Petrov (3,7 posto), Ivan Vilibor Sinčić (2,6 posto), Tonino Picula (2,0 posto), te Damir Krstičević i Zdravko Marić (po 1,9 posto).
Drugo mjesto na vrhu ljestvice negativnog doživljaja imaju SVI POLITIČARI
Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 20,7 posto (prije mjesec dana 21,5 posto). Drugo mjesto dijele "svi političari" kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 13,3 posto (prije mjesec dana 12,9 posto).
Na trećem je mjestu Davor Bernardić s izborom od 8,3 posto (ista razina izbora kao i prethodni mjesec), a slijedi Milorad Pupovac sa 6,7 posto (prije mjesec dana 6,3 posto). Zlatko Hasanbegović je peti sa 6,6 posto izbora (prije mjesec dana 7,4 posto). Na šestom mjestu je Ivan Pernar s izborom od 4,8 posto (prema 4,6 posto iz prosinca). Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Tomislav Karamarko (3,6 posto), Kolinda Grabar-Kitarović (2,8 posto), Zoran Milanović (2,6 posto) i Ivan Vrdoljak (2,4 posto).
67,3 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 20,9 posto građanki/građana u odnosu na 18,3 posto iz prosinca. U ovomjesečnom istraživanju 67,3 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 74 posto iz prosinca. Kakav je smjer zemlje ne zna 11,8 posto građana/ki. Najveći udio društvenih optimista bilježi se među glasačima HDZ-a i iznosi 60 posto (u prosincu 56,1 posto), dok je među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a taj udio znatno niži i iznosi 16,7 posto. Među glasačima vodeće oporbene stranke, SDP-a udio društvenih optimista je značajno niži i iznosi svega 3,4 posto, dok je među glasačima Mosta njih 6,7 posto, a Živog zida 6,1 posto.
Potpora vladi malo porasla
Razina potpore politici vlade RH u četrnaestom mjesecu njezina mandata iznosi 34,6 posto (prema 33,6 posto iz prethodnog mjerenja u prosincu). Kad je riječ o ne-podršci politike vlade u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 49,0 posto (u prosincu je iznosila 49,8 posto). Doživljaj rada vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu koja u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,22 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,23). Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,26), dok je najniža ocjena zabilježena među glasačima stranke Glas (1,50).
Predsjednica republike je za svoj rad dobila stabilnu trojku, odnosno 3,18 (u odnosu na 3,21 koliko je izmjereno početkom prosinca). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 1,98 (u prosincu 1,95).
U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca napetosti sa Slovenijom u vezi s arbitražnom odlukom najčešći je izbor za 29,9 posto hrvatskih građana/građanki. Događaji u slučaju Agrokor su sada na drugom mjestu s izborom od 21,3 posto. Još je jedna tema zabilježila izbor veći od 10 posto: rasprave o presudi BiH šestorki/komemoracija za Slobodana Praljka (10,3 posto).
Osim ove tri teme, još su tri teme zabilježile izbor viši od pet posto: dugotrajna društvena kriza u zemlji (5,9 posto), proslava Božića i adventske manifestacije u hrvatskim gradovima (5,4 posto), povećanje minimalne plaće (5,2 posto). Četiri su događaja zabilježila izbor veći od tri posto: donošenje novog Zakona o braniteljima (4,0 posto), kritika predsjednice Kitarović Haškog tribunala u Vijeću sigurnosti UN-a (3,4 posto), povratak Ivana Vrdoljaka na čelo HNS-a (3,3 posto). Svi su ostali događaji zabilježili izbor ispod 3 posto.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati