Foto: Hina

PREDSJEDNIK Sabora i čelnik MOST-a Božo Petrov podnio je kaznenu prijavu protiv uprave Agrokora te Ivice Todorića, i to zbog sumnji u kazneno djelo lažiranja financijskih izvješća o poslovanju Todorićevog koncerna.

>> Božo Petrov kazneno prijavio Todorića i upravu Agrokora

Petrova je na prijavu navodno potaknula izjava prvog potpredsjednika ruske državne banke Jurija Solovjeva, koji je jučer upozorio da je u Agrokoru bilo muljanja s financijskim izvještajima.

Problem s prijavom

Iako je Petrov prijavu podnio kao fizička osoba, on je još uvijek predsjednik Hrvatskog sabora i kao takav, on odlučuje koji zakoni i kada dolaze na dnevni red Sabora.

To znači da će Petrov uvrstiti "Lex Todorić" na dnevni red i ako zakon koji je namijenjen spašavanju koncerna Ivice Todorića bude izglasan, a vjerojatno hoće, to znači da će čovjek koji je podnio kaznenu prijavu protiv uprave Agrokora potpisati zakon čija je jedina svrha spašavanje istog tog Agrokora.

Naime, "Lex Todorić" bi sutra trebao doći na vladu, nakon čega će biti upućen u hitnu saborsku proceduru. Prema neslužbenim informacijama, Sabor bi o "Lex Todoriću" trebao raspravljati već u subotu - samo nekoliko dana nakon što je Petrov podigao kaznenu prijavu protiv Todorića i uprave Agrokora.

Podsjetimo, Petrov i ostatak čelništva Mosta svojevremeno je bio na premijeri filma "Gazda", koji kritički opisuje Todorićev uspjeh. "Film otkriva puno toga i preporučio bih svima da ga pogledaju", rekao je tada Petrov.

Mostov predsjednik Sabora će tako, po svemu sudeći, potpisati zakon kojeg stručnjaci redom opisuju kao problematičan i protustavan.

Tri problema s Lex Todorićem

Primjerice, profesorica ustavnog prava Sanja Barića, redovita profesorica i predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci, vidi tri problema s "Lex Todorićem".

>> Profesorica ustavnog prava: Postoje tri velika moguća problema za "Lex Todorić"

"Prvi je taj da se zakon ne smije odnositi samo na jednu osobu, odnosno na jedan subjekt. Mi, naravno, imamo zakone koji se odnose na jednu osobu. Primjerice, kad govorimo o predsjedniku nakon isteka dužnosti. No to se odnosi na bilo koju osobu koja se može naći u poziciji predsjednika. Onda imamo, primjerice, zakon o Hrvatskom crvenom križu, ali taj zakon osniva tu organizaciju i regulira njeno postojanje. Onda ćemo se sjetiti Lex Komadine ili Lex Vlahušić čija ustavnost se čeka, ali tu je posve očito da se može naći niz osoba u istoj situaciji, u poziciji u kojoj su se nalazili Komadina ili Vlahušić", kaže Barić.

"No u ovom slučaju postoji samo teoretska šansa da se neko trgovačko društvo nađe u takvoj poziciji jer svi znamo da nemamo ni blizu toliko trgovačkih društava s tim brojem zaposlenika i tim dugovima, a koji su najavljeni kao uvjet da bi se zakon na njih promijenio", kazala je Sanja Barić.

Zakon se primjenjuje na jedno trgovačko društvo

"Znači, potpuno je jasno da se u stvarnosti zakon primjenjuje na jedno jedino trgovačko društvo u privatnom vlasništvu", naglasila je profesorica ustavnog prava.

"Drugi argument je taj da su ekonomski analitičari, a ja to nisam, izrazili sumnju da će taj zakon proizvesti čitav niz daljnjih problema u provedbi, što bi se u pravnom smislu reflektiralo na racionalnost zakona. Uvjet ustavnosti svakog zakona je njegova racionalnost i razumnost. Dakle, ako su predvidljivi veći problemi, onda je on u startu sumnjive racionalnosti i razumnosti", dodaje ona.

"Treći argument koji proizlazi iz utvrđenja prvog je taj da se jedan subjekt stavlja u neravnopravni položaj na tržištu, što je u suprotnosti s ustavnim pravom jednakosti svih tržišnih subjekata i poduzetničkih sloboda", objašnjava Sanja Barić.

Sudovi na razinu fikusa

Nadalje, sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić, izjavio je kako Lex Todorić svodi sudove na razinu fikusa.

>> Kolakušić: Protuustavni "Lex Todorić" svodi sudove na razinu fikusa

"Ovakav zakon krši brojne odredbe Ustava, on ne može proći nikakav test ustavnosti. To je zakon koji se piše samo za jednu osobu, a u Hrvatskoj smo svi jednaki pred zakonom", rekao je.

"Jasno je da se radi o Agrokoru, druge firme koje udovoljavaju kriterijima su u vlasništvu RH. Na njih se ovo ne odnosi, u njima se ionako uprava može svaki dan mijenjati", dodaje Kolakušić.

Nevjerojatni propusti

"Ustav obvezuje državu da osigurava poduzetnicima jednaki pravni položaj na tržištu. Ovdje vidimo da jedna ima drugačiji položaj. Dalje, osnovno je pitanje ono zaštite prava vlasništva, a ovdje je predviđeno da izvanredni povjerenik može određivati da se prema različitim vjerovnicima postupa na različite načine. Npr. prema financijskim institucijama da ide namirenje u cijelosti, a prema malim dobavljačima drugačije. Nije propisan maksimalni iznos otpisa, ni rok vremena... Nevjerojatni su propusti u igri.

Nadalje, sve je dano u ovlasti Vladi i Ministarstvu gospodarstva. Vlada imenuje povjerenika, a sud može odluke Vlade odbiti samo u slučaju prijedloga Vlade ili Ministarstva., sud je sveden na razinu manju od fikusa. Ako želite takve odluke, gospodo, u potpunosti odbacite sud i sami stanite iza svojih odluka", rekao je sudac Kolakušić.

Nigdje nema ovakvih zakona

"Interesantno mi je i kad se Vlada poziva na slične zakone u drugim državama, jer ja nisam pronašao ovakve zakone nigdje drugdje", istaknuo je Kolakušić.