Foto: FAH

HRVATSKO ministarstvo kulture priprema prijedlog kojim će se za malo ribarstvo u Hrvatskoj pred tijelima EU-a tražiti zaštita kroz kulturnu baštinu, rekao je u Dubrovniku zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula.

U izjavi novinarima uoči okruglog stola "Strategije održivog razvoja otoka i priobalnih područja", Picula je rekao kako je tijekom pregovora o ribarstvu napravljen propust jer su više uzimani u obzir interesi profesionalnog, a manje malog ribarstva.

''Napravljen je propust u pregovorima, jer u poglavlju oko ribarstva su više uzimani u obzir interesi profesionalnog ribolova nego malog. Moglo se to drugačije napraviti, a postoje slučajevi diljem Sredozemlja gdje je mali ribolov zaštićen kroz pregovore o kulturnoj baštini'', rekao je Picula te dodao kako je na takav način mali ribolov izuzet iz restrikcija koje nameće Europska komisija.

''Ribolov se dijeli na rekreativni, sportski i profesionalni ribolov. Mi imamo kategoriju malog obalnog ribolova, a zbog direktiva je reduciran broj nositelja dozvola za mali ribolov s 15 tisuća na tri tisuće. Ništa nije uklesano u kamen i mislim da je u pripremi zahtjev Ministarstva kulture, a nadam se da će biti uključeno i Ministarstvo gospodarstva u kojem će se ići prema europskim institucijama da se u dogledno vrijeme ispregovara nova pozicija kako bi se mali ribari vratili, ako ne u istu poziciju u kojoj su bili prije ulaska u EU, onda barem jako blizu toga'', rekao je Picula.

Predsjednik Europske federacije malih otoka Christian Pleijel rekao je ovom prilikom kako većina otoka u EU često ima slične probleme, ali kako postoje dobri primjeri gdje su otoci dobili značajna sredstva iz EU-a za razvoj.

''Problemi otoka u EU-u nisu svugdje isti, ali su često slični. Većina otoka je pogođena zbog starenja stanovništva i odlaska ljudi, ali i problema vezanih uz turizam. Turizam ima veliki broj oblika, od sportskog, hodočasničkog, pa do brendiranja zabrane automobila na otocima. Turizam se treba dobro organizirati, a mnogi mali otoci su se okrenuli isključivo tome dok su poljoprivreda i ribarstvo kao način privređivanja s vremenom nestali. Mislim da smo previše iskoristili i prirodne i ljudske resurse otoka'', rekao je Pleijel.

Picula je istaknuo kako su Hrvatskoj do 2020. na raspolaganju veliki iznosi iz raznih fondova EU-a, a kako postoje dobri primjeri poput Španjolske i Portugala, te Malte i Cipra koji su zaustavili odlazak mladih ljudi.

''Europa u ovom trenutku ima čak 15 milijuna stanovnika koji žive na malim i srednjim otocima. Kad bi sve te ljude stavili u jednu državu, to bi bila deveta po redu država u EU-u. Činjenice govore kako je BDP na otocima 21 posto manji u odnosu na kopno, depopulacija je izrazita, imaju problema s transportom, otežan je dolazak kapitala'', rekao je Picula te dodao kako već dvije godine pokušava o tome otvoriti javnu raspravu.

''Nadam se da će se to odraziti na zakonodavstvo i da ćemo slijediti dobre prakse koje su primijenile Španjolska i Portugal, ali u prvom redu Cipar i Malta koji su  uspjeli spriječiti odlazak mladih, ali i pospješili dolazak novih ljudi bez ugrožavanja integriteta otočana'', rekao je Picula te istaknuo primjer Finske kao zemlje koja je dobro riješila odnos kopna i mora potičući tamošnje stanovništvo na brendiranje otočnih proizvoda.