54.80.148.252 US
 

PITALI SMO STRUČNJAKA Jesu li klimatske promjene krive za ekstremno razoran uragan u SAD-u?

Piše: Nenad Jarić Dauenhauer
ponedjeljak, 28.8.2017. 20:54
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Getty Images, Hina

DOK golemi uragan Harvey, veličine Teksasa, plavi Houston i okolna područja, američka javnost i mediji postavljaju važno pitanje – jesu li i na koji način svojstva ovog razornog tropskog ciklona povezana s globalnim zagrijavanjem.

Prema najnovijim podacima najmanje pet osoba izgubilo je do sada život u rekordnim poplavama, a kraj oborinama još uvijek se ne nazire. U posljednja 72 sata palo je gotovo 80 cm kiše, tisuće ljudi potražile su utočište na krovovima svojih kuća s kojih je upućeno više od 6.000 poziva za pomoć. Obalna straža do sada je spasila više od 1.200 ljudi, od čega oko 200 iz zraka. Federal Emergency Management Agency objavila je da će se posljedice Harveya sanirati još godinama nakon što oluja završi.



Trump cenzurira znanost

Pitanje je li Harvey rezultat klimatskih promjena osobito je važno i aktualno zbog činjenice da američki predsjednik Donald Trump i njegova administracija, snažno umreženi s naftnim lobijem i uopće s industrijom utemeljenom na fosilnim gorivima, na sve načine nastoje negirati utjecaj ljudskih emisija CO2 na globalno zagrijavanje.

Koliko je daleko u tome spremna ići trenutno vladajuća američka garnitura odlično ilustrira činjenica da je Ministarstvo energetike SAD-a od znanstvenika čije projekte financira zatražilo da iz svojih radova uklone termine kao što su 'klimatske promjene' i 'globalno zagrijavanje', o čemu danas piše ugledni časopis Nature.

Zanimljivo je da je Trump ipak izrazio svoje iznenađenje razmjerima katastrofe koju uzrokuje Harvey pozivajući se pritom na stručnjake, što inače obično radi samo u raspoloženju sprdnje.

"Ajme. Stručnjaci sada #Harveya nazivaju poplavom kakva se zbiva jednom u 500 godina“, napisao je u svojem Tweetu. U određenom smislu takva se reakcija mogla očekivati jer je Harvey prva velika prirodna katastrofa s kojom će se Trump morati uhvatiti u koštac s položaja glavnog stanara Bijele kuće.

Uragani i klima

Dakle, može li se reći da je Harvey tako ekstremno razoran zbog klimatskih promjena?

Svaki ozbiljan klimatolog, meteorolog ili atmosferski fizičar reći će da je vrlo nezahvalno neku konkretnu vremensku nepogodu izravno povezivati s klimatskim promjenama. Tek kroz neko duže razdoblje, na temelju statistika, možda će biti moguće reći jesu li uragani zbog globalnog zagrijavanja postali češći, intenzivniji ili razorniji. Ipak, stručnjaci ističu da Harvey može poslužiti kao poticaj da se promisli o tome što u kontekstu uragana predviđaju klimatski modeli.

Naš oceanograf, akademik Mirko Orlić kaže da su znanstvenici u ovakvim situacijama uvijek odmjereni.

"Mnogima bi dobro došlo da sada kažu kako je Trump u krivu. No veliki američki stručnjak za uragane Kerry Emanuel ovih je dana ipak oprezan u svojim izjavama. Naime, teško je bilo koji pojedinačan događaj izravno povezati s klimatskim promjenama", rekao je za Index Orlić

"S druge strane, naravno, možemo govoriti o nekim kretanjima i modelima. Primjerice, naše ovogodišnje suše nakon kojih dolaze jake oborine, u skladu su s klimatskim modelima koji već duže vrijeme predviđaju efekte globalnog zagrijavanja. Kiša na kraju mora pasti. Ako je klima toplija imate više isparavanja i skladištenja vlage u atmosferi pa nakon dugog sušnog razdoblja imate obilne oborine. Na sličan način mogu se analizirati i svojstva uragana", pojasnio je.  

Više temperature, više vlage, više kiše

Jedna od stvari koje možemo očekivati s globalnim zagrijavanjem svakako je veća količina vlage u atmosferi. Naime, više temperature povećavaju razine isparavanja, a također toplija atmosfera može apsorbirati više vlage. To najbolje možemo vidjeti u zagrijanoj kuhinji tijekom zime. Ako naglo otvorimo prozor i pustimo hladan zrak, odmah će se pojaviti oblaci pare – na hladnijem zraku ona brže dostiže razine zasićenja, počinje se brže kondenzirati i prije pada na tlo kao oborina.

Kanadska klimatologinja Katharine Hayhoe na svojem je profilu na Twitteru napisala da će se isparavanje ubrzati sa zagrijavanjem svijeta.

"Stoga će vlage koju će oluje moći pokupiti i ispustiti u prosjeku biti više nego prije 70 godina", upozorila je.

Više razine mora

S porastom temperatura rastu i razine mora. One su danas u prosjeku oko 30 cm više nego što su bile prije 100-tinjak godina. Razine mora podižu se uglavnom zbog otapanja leda i zbog toga što se vodena masa s višim temperaturama širi. Razine mora do kraja stoljeća mogle bi narasti i do jedan metar. To pak znači da će more lakše potopiti mnoge priobalne krajeve. U slučaju Harveya, povišene razine mora onemogućuju otjecanje ogromnih količina oborina kroz korita rijeka.

"Činjenica je da su razine mora u stotinjak godina narasle za dvadeset do trideset centimetara, kako gdje. Kada se tome još dodaju kiše i drugi čimbenici, stvar postaje dramatična. Već i sami uragani mogu stvoriti tzv. olujne uspore koji mogu podići razine mora za 10-ak metara. Harvey je podigao razinu mora za oko tri metra. Sve to se zbraja. U ovom slučaju je posebno zanimljivo kombinirano djelovanje povišene razine mora, jakih oborina i valova. Uragan stvara četiri razorna efekta - jake vjetrove, velike oborine, povišenje razine mora zbog niskog tlaka i konačno velike valove. Sve to djeluje zajedno, osobito uz obalu. Usto, specifičnost Harveya je da se sporo kreće. Zbog toga se goleme količine vlage koju nosi ne raspoređuju na većem prostoru već su koncentrirane na maloj površini", pojasnio je Orlić.

Kerry Emanuel ističe da je podizanje razina mora imalo važnu ulogu u djelovanju uragana Sandy koji je potopio New York.

"Kada je Sandy udario u New York, razine mora bile su za tridesetak centimetara više nego prije 100 godina. Da je Sandy udario 1912., vjerojatno ne bi potopio Donji Manhattan", rekao je. 

Intenzivnije oluje

Prema postojećim klimatskim modelima prosječne oluje u toplijem bi svijetu mogle biti intenzivnije za 2-11%. Usto bi se učestalost intenzivnih uragana u nekim bazenima mogla povećati za veći udio. Konačno, količine oborina koje će tropske ciklone ispuštati mogle bi se povećati za 10-15%.

Teže predvidljivi

S globalnim zagrijavanjem uragani bi također mogli postati teže predvidljivi.

Primjerice, Harvey je u četvrtak ujutro bio tropska oluja brzine vjetrova svega 72 km/h. Do petka poslijepodne, kada se približio obali i zaprijetio ljudima, njegovi su vjetrovi već dosegnuli 177 km/h čime se uspeo na vrh druge kategorije. Naravno, u prošlosti je bilo nekih vjetrova koji su i brže mijenjali intenzitet. Međutim, jedna Emanuelova studija pokazala je da će se oni u prosjeku brže ubrzavati.

"Oluja čiji vjetrovi ubrzaju za 60 čvorova u 24 sata prije udara u kopno, kakva se događala jednom u stoljeću u klimi kasnog 20. stoljeća, mogla bi se događati svakih pet do 10 godina krajem ovog stoljeća, dok bi se ubrzanja od 100 čvorova u 24 sata, kakva praktički nisu postojala krajem 20. stoljeća, mogla događati jednom u stoljeću", kaže Emanule.

"Čak i ako frekvencija uragana u određenom bazenu ostane ista, učestalost oluja koje će brzo mijenjati intenzitet prije udara u kopno značajno će narasti u toplijem svijetu", zaključio je američki znanstvenik

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije