PLJAČKA STOLJEĆA Direktna posljedica predstečajnih nagodbi je 60 tisuća stečajeva

PLJAČKA STOLJEĆA Direktna posljedica predstečajnih nagodbi je 60 tisuća stečajeva

Foto: Tomislav Miletić/Pixsell

"ZASTRAŠUJUĆI je podatak o broju pokrenutih stečajnih postupaka kao direktne i indirektne posljedice predstečajnih postupaka na Linićev način. Pred trgovačkim sudovima od 2013. pokrenuto je više od 60.000 stečajnih postupaka. U Zagrebu 24.800, Rijeci 5300, Splitu 7200, Zadru 7200, Osijeku 8500, Varaždinu 3900, Pazinu 3300, itd. O broju izgubljenih radnih mjesta možemo samo nagađati", kaže u razgovoru za Index Mislav Kolakušić, sudac Trgovačkog suda u Zagrebu.

>> IMAMO NOVE PODATKE Sad je sasvim jasno zašto su predstečajne nagodbe pljačka stoljeća
 
No krenimo redom. Index je prekjučer objavio podatke prema kojima je sasvim jasno zašto su predstečajne nagodbe pljačka stoljeća. Naime, Ministarstvo financija naplatilo je manje od 20 posto utvrđenog duga u predstečajnim nagodbama od 2012. godine do danas.

Ukupno je bilo prijavljeno 4,9 milijardi kuna obveza u predstečajnim nagodbama na ime neplaćenih davanja Poreznoj upravi i Ministarstvu financija, a odmah je oprošteno, odnosno otpisano, oko 2,4 milijarde kuna. Do danas je na račune Porezne uprave i Ministarstva financija uplaćeno tek 926 milijuna kuna.

SDP počeo, HDZ nastavio

No nakon svega i SDP, koji je pokrenuo sumnjive predstečajne nagodbe, i HDZ, koji ih je nastavio, smatraju kako su ove nagodbe spasile hrvatsko gospodarstvo te da su puno bolje rješenje od stečaja. Naš sugovornik se s tim ne slaže.

"Nagodbe su ispale znatno bolje za pojedince koji su željeli izbjeći sudsku provjeru uvjeta za pokretanje postupka te postojanje potraživanja i dugovanja. Stečajni zakon je također iznimno loš, jer se stečaj pokreće prekasno, kada tvrtke više ne posluju i nema mogućnosti za nastavak poslovanja. Rezultati jednog i drugog postupka ovise isključivo o zakonima. Nisu suci pisali Stečajni zakon, a Predstečajni vlada RH. Oba je pisala i mijenjala isključivo izvršna vlast bez ikakvog utjecaja sudaca i struke. Dakle, neozbiljno je govoriti kako su rezultati jednog ili drugog postupka bolji ili lošiji. Kvalitetno napisanim zakonom isti cilj može se u istom vremenu ostvariti i kroz jedan i drugi postupak, ali to ovisi isključivo o političkoj volji. Sada su oba postupka dio Stečajnog zakona", ističe Kolakušić za Index.

Manipulacija s nekretninama o kojoj se šuti

Podsjetimo kako smo jučer otkrili da je država u nagodbama prihvaćala i nekretnine odnosno imovinu tvrtki, a u šest godina država je došla do zemljišta čija se knjigovodstvena vrijednost procjenjuje na oko 481 milijun kuna, dok je ona stvarna i do deset i više puta manja. Otkrili smo kako Ministarstvo imovine ne želi preuzeti te precijenjene nekretnine i zemljišta, a iz Ministarstva financija za sada nam ne žele otkriti sudbinu tih nekretnina. Primjerice, sporno zemljište Spačve iz afere koja je na kraju koštala fotelje kontroverznog ministra financija Slavka Linića i dalje nije prodano.

Riječ je o zemljištu koje je pripadalo tvrtki Spačva, a koje je kupljeno od strane države, točnije od Ministarstva financija Slavka Linića u predstečajnoj nagodbi za 33 milijuna kuna. Zemljište se na licitaciji prodavalo za deset puta manju vrijednost i to za 2,9 milijuna kuna, no nitko nije bio zainteresiran.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
 
"Manipulacija vrijednošću nekretnina temeljem koje je došlo do znatnog umanjenja. Njihova vrijednost je napuhivana i prilikom apliciranja za kredite kod poslovnih banaka i HBOR-a. Najlakše je reći sve je bilo po zakonu kada se zemljište vrijednosti deset jedinica procijeni na sto i uzme pod dug od sto jedinica. Slažem se da je to opisano u zakonu, ali Kaznenom zakonu", kaže Kolakušić.

Predstečajne su dovele do devastacije hrvatskog gospodarstva

Valja naglasiti kako i dalje iz predstečajnog zakona nisu uklonjene nepravilnosti na koje se tijekom posljednjih pet i pol godina ukazivalo. Kolakušić je za Index nabrojio samo nekoliko njih.

"Nepostojeći vjerovnici su temeljem fiktivnih potraživanja otpisivali stvarna potraživanja pravih vjerovnika. Novac građana je nestajao kroz porezne otpise odabranima. Državne tvrtke su prelazile u privatno vlasništvo za beznačajne iznose - nova privatizacija. Kvazinaplata potraživanja države kroz napuhane cijene nekretnina. Omogućavanje odabranim poduzetnicima da uđu u predstečajne postupke iako nisu imali financijskih poteškoća i stvarnih uvjeta za pokretanje tog postupka. Na kraju je sve to ovjereno od strane sudova i drugih državnih tijela. Ogroman broj stečajeva poštenih poduzetnika koje su nepošteni uništili. Predstečajni postupak sam po sebi nije loš, ali napisan tako kako je napisan doveo je do devastacije hrvatskog gospodarstva", zaključuje Kolakušić o ovoj temi.

Rijetko viđena korupcija u modernim demokracijama

Nevjerojatno zvuči činjenica da su u vrijeme dok je HDZ bio oporba iz te stranke najavljivali ne samo istražno saborsko povjerenstvo o postupcima predstečajne nagodbe nego i reviziju samog postupka. No, naravno, dolaskom na vlast samo su nastavili ondje gdje je stao Slavko Linić. No Kolakušić je uvjeren kako će i to doći na naplatu jednog dana.

"Uvjeren sam da hoće, ali građani će to morati pričekati još neko vrijeme. Postupci predstečajnih nagodbi bili su dovoljni da napunimo sve zatvore koje imamo zbog krivotvorenja dokumentacije i  korupcije, a znamo da nitko nije ozbiljno odgovarao ni za što. Predstečajni zakon omogućio je do sada rijetko viđenu korupciju u modernim demokracijama. Odabrani i povlašteni su prošli izuzetno dobro. U tim postupcima se upravljalo s 82 milijarde kuna potraživanja bez ikakvog pravog nadzora od strane sudova i ostalih nadležnih tijela i to je najveći krimen toga zakona. Zakon je sudove pretvorio u javne bilježnike, a Visoki trgovački sud je u svojim odlukama jasno izražavao stajalište da suci prvog stupnja ne smiju i nisu ovlašteni utvrđivati činjenice vezane za istinitost potraživanja i prava glasa pravih i lažnih vjerovnika", zaključuje Kolakušić na kraju.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara