Screenshot: ICTY

RASPRAVOM pred Žalbenim vijećem pod predsjedanjem suca Theodora Merona završilo je suđenje generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču koji su zbog sudjelovanja u udruženom zločinačkom pothvatu nepravomoćno na Haškom sudu osuđeni na 24 odnosno 18 godina zatvora.

Gotovina i Markač su na kraju današnje rasprave iskoristili priliku te su se obratili Žalbenom vijeću. Gotovina je kazao da je ponosan kako je provedena Oluja, "ne samo zato što smo dobili bitku, nego i zato što su žrtve bile minimalne".

"Ne mogu biti odgovoran za to što su drugi učinili"

"Kao čovjeku, jako mi je žao za svaki izgubljeni ljudski život i uništenu imovinu. Ne mogu, međutim, biti odgovoran za to što su drugi učinili ili propustili učiniti dok sam ja već bio dalje u Bosni. Do danas sam uvjeren da sam na najbolji mogući način ispunio svoju dužnost. Bili smo u borbi za život i smrt s neprijateljem, borili se kako bismo oslobodili našu zemlju", kazao je Gotovina i dodao da su se maksimalno trudili zaštititi živote vojnika i civila. Priznao je i svoju pogrešku što se odmah nije predao sudu već je nekoliko godina bio u bijegu.

Markač se u svome obraćanju više usmjerio na optužbe protiv njega te je istaknuo da nije bilo nikakvog "udruženog zločinačkog pothvata". "Nisam planirao, počinio, ni prikrio nikakve zločine, jer se to protivi mojim životnim uvjerenjima", jasno je kazao Markač te dodao kako je u ratu samo radio svoj posao, što je bila borba protiv agresora i oslobađanje hrvatskog teritorija. Još jednom je kazao da nije kriv, ali je izrazio i sućut obiteljima stradalih.

Obrana isticala da su se gađali vojni ciljevi

Tijekom cijelog dana obrane Gotovine i Markača su isticale kako su u se u Oluji gađali vojni ciljevi, dok je teza Tužiteljstva da su se prekomjerno granatirali gradovi u Krajini kako bi se proveo plan skovan na Brijunskom sastanku o raseljavanju što više Srba iz toga prostora. "Nema dokaza o smrti civila kao posljedici granatiranja niti u jednom od četiri grada", rekao je Gotovinin odvjetnik Gregory Kehoe koji je dodao i da tužiteljstvo nikada nije dokazalo "pravilo 200 metara" koje se odnosi na granate koje su pale toliko metara od vojnih ciljeva.

Drugi Gotovinini odvjetnik Mišetić tvrdio je da bez "pravila 200 metara" Tužiteljstvo ne bi uspjelo dokazati da su granate pale na civilna područja. Isticao je kako je čak i ako se uzme u obzir pogreška od 200 metara, 90 posto projektila palo na vojne ciljeve. Tužitelji su, s druge strane, ostali pri tvrdnjama, da je Knin prekomjerno granatiran, a da se tim bombardiranjem željelo postići da Srbi pobjegnu iz Krajine. Uz Knin, tužitelji su tijekom dana govorili i da se u Oluji neprecizno granatiralo i Benkovac, Gračac i Obrovac.

Hrvatska donijela zakone koji su sprječavali povratak

Kao dokaz udruženog zločinačkog pothvata Tužiteljstvo je i danas isticalo činjenicu da su nakon Oluje u Hrvatskoj uvedeni zakoni kojima se protjeranim civilima onemogućio povratak u svoje kuće. S druge strane, Gotovinina obrana je ostala pri tvrdnjama kako civili iz Krajine nisu bježali zbog granatiranja već zbog Martićeve naredbe o evakuaciji.

Tužiteljima su dobro poslužile i Tuđmanove izjave iz toga vremena kada je govorio da je "povratak Srba nedopustiv" te da su "vratili Zvonimirov grad onakav kakav je bio u vrijeme kralja Zvonimira". Dokazivali su da na temelju izjava hrvatskih dužnosnika se moglo zaključiti da je postojao zločinački pothvat za iseljavanje i ubijanje civila, a da su Gotovina i Markač sudjelovali u njegovom planiranju. Na kraju su zaključili kako je taj zločinački pothvat proveden dijelom i prekomjernim granatiranjem, kojim su se željeli zastrašiti Srbi kako bi se iselili.

Čeka se konačna odluka Žalbenog vijeća

Markaču su "na dušu" stavili i neke zločine pripadnika specijalne policije, kojima je bio nadređen, a koje nije spriječio. Ne samo da ih nije spriječio već je sudjelovao i u "prepravljanju" izvještaja o njima te njihovom zataškavanju. "Time je Markač sudjelovao u stvaranju atmosfere nekažnjavanja", rekao je jedan od tužitelja.

Suđenje je završeno riječima Gotovine i Markača koji sada još samo mogu čekati odluku Žalbenog vijeća koja bi trebala biti donesena krajem godine.

> Tijek rasprave pred Žalbenim vijećem Haškog suda