Screenshot: HRT

HRT je zadnju ovogodišnju emisiju Otvorenog otvorio prilogom u kojem je podsjetio na uhićenja i događaje koji su označili godinu na izmaku i tako ponudio pregršt tema za, kako se pokazalo, žestoku raspravu između europarlamentarca Andreja Plenkovića (HDZ), ministra obrta Gordana Marasa, sindikalnog čelnika Vilima Ribića i poduzetnika Saše Cvetojevića. 

Zamoljen da ocjeni 2014. Plenković je nabrojao propuste Kukuriku koalicije u tri godine mandata uz naglasak na Europsku uniju, rekavši da Hrvatska EU nije prepoznala kao pravnu, razvojnu i ekonomsku zajednicu.

Europarlamentarac je ocijenio da se "Vlada nije snašla i da je SDP bio opterećen brojnim unutarnjim aferama". Potom je podsjetio na "uvjerljiv nastup" HDZ-a na europskim izborima te istaknuo rezultat kandidatkinje Grabar-Kitarović u prvom krugu predsjedničkih izbora kao "signal da su ljudi željni promjene".

Ministar Maras je na početku emisije ponovio da će oprost duga građanima početi sredinom siječnja i najavio da nas prema gospodarskim signalima nakon šest godina u 2015. očekuje izlazak iz recesije.     

"Vlada je konsolidirala javne financije i smanjuje deficit. Srećom prije šest godina nismo bili u EU jer bi završili kao Grčka," rekao je i dodao kako je Hrvatska više novaca povukla od EU-a, nego uplatila, što je izazvalo reakciju Plenkovića i kratku raspravu o metodologiji.

"Bačve baruta i retorika ulice"

Šef sindikata Ribić je rekao da se vlada "ne bi smjela igrati s referendumima o outsourcingu i monetizaciji" i da su obje inicijative "bure baruta" te zaprijetio sindikalnim prosvjednim akcijama ako koalicija nastavi ignorirati ljude koji su dali potpise ili povlačiti "suicidalne poteze". Ribić je pritom doveo u pitanje hoće li sindikati prihvatiti odluku Ustavnog suda koji odlučuje o monetizaciji.

Ribiću je odgovorio investitor i poduzetnik Saša Cvetojević, rekavši da mu se ne sviđa njegova "retorika ulice" i sugestija da sindikati neće prihvatiti odluku Ustavnog suda. Sugovornicu su izmijenili par oštrih opaski, pa je Cvetojević šefu sindikata kazao da rado "upada u riječ" i da mu je to "modus operandi".

Poduzetnik je potom optužio sindikate da zbog njihovog inzistiranja na statusu quo i konstantnog odbacivanja "jedne, druge i treće politike stojimo na mjestu".

"Političari se boje stalnih prijetnji (sindikata) i nisu dovoljno hrabri da naprave iskorak dalje, a sindikati to vrlo dobro koriste na sve moguće načine. Rade vrlo dobro za uski dio svojih članova šteteći svima ostalima," rekao je Cvetojević uz zaključak da se u posljednjem desetljeću ništa nije promijenilo bez obzira koja je vlast, upravo zbog tvrde linije sindikata.

Ribić je u replici izjavu nazvao "potpuno skandaloznom" i neutemeljenom u stvarnosti. "Sindikati nisu prepreka razvoju, prepreka razvoju je ekonomska politika obadvije vlade," rekao je i dodao da su se sindikati odrekli 14 milijardi kuna i da su vlade kršile kolektivna i radna prava.

Kvantitativne olakšice i deflacijske spirale

Rasprava se potom usmjerila na različite ekonomske smjernice u pojedinim zemljama, Ribić je zagovarao "kvantitativno olakšanje" koje je nedavno usvojila Europska središnja banka i koje u suštini pretpostavlja stvaranje novog novca, dok je Cvetojević rekao da ne možemo trošiti novac kojeg nemamo.

Ribić je ocijenio da nas u idućoj godini čeka ista, ako ne i gora situacija pa citirao nobelovca Paula Krugmana i njegovo "desetljeće stagnacije".

Razgovor se potom okrenu "deflacijskoj spirali", a Maras je rekao kako je vlada svjesna upozorenja MMF-a i drugih ekonomista te je iz tog razloga i osigurala novac za poticaj poduzetništvu, odnosno uvela mjere za rasterećenje milijun građana.

Cvetojević se uključio u razgovor kazavši da sindikati traže novac kojeg nema i da se nastavlja sa zapošljavanjem ljudi u javnoj upravi dok je gospodarstvo u padu.

"Cijela se priča svodi na to da su u ovoj državi konstantno trošeni novci kojih nema. To traje već dvadeset godina. Jasno da je sad problem rezat jer se spirala srušila prema dolje. Mi smo trebali rezat i prije četiri godine i prije osam godina," rekao je.

Uslijedila je vatrena rasprava u kojoj je sindikalist govorio o padu plaća u javnom sektoru, a poduzetnik o uništenim tvrtkama i teškoj situaciji privatnika. Ribić je iznio podatak da su plaće u javnom sektoru pale za 21 posto, a kad mu je Cvetojević dobacio da ta informacija nije točna, sindikalist je rekao kako mu "želi pomoći da ne govori gluposti pred milijunskim auditorijem".   

Europskih vrijednosti ni lijevo ni desno 
   
Porječkali su se potom i Maras i Plenković, ponovno oko povlačenja fondova iz EU i oko Marasove tvrdnje da Vlada ne ispunjavajući zahtjeve Europske komisije štiti gospodarstvo i građane. Plenković se u razmjeni mišljenja pozvao na iskustvo iz pregovora za ulazak u EU i natuknuo da će "buduća vlada HDZ-a" ispuniti ono što je Kukuriku koalicija propustila učiniti.

Zanimljiva je bila i razmjena optužbi oko "poštivanja europskih vrijednosti" u kojoj je Plenković na Marasov podsjetnik o HDZ-ovom "pljačkanju državnog proračuna i trošenju javnog novca" za privatne svrhe upitao govori li on o Marini Lovrić Merzel ili Željku Sabi. Razmjena je bila živahna i Ribića natjerala da im kaže: "nemojte se svađati."

"Vidoševićev model" uništio HGK

Ministar Maras je potom dobio priliku da objasni izjavu o "obavještajcima i špijunima u Hrvatskoj gospodarskoj komori" za koju je ustvrdio da je činjenica, rekavši kako su ljudi koji su dobili otkaz u sigurnosnim službama, vjerojatno uz "blagoslov Karamarka", nakon mjesec-dva dobili posao u HGK. Za "uhljebljivanje" u Komori je optužio i sindikate te zaključio da Cvetojević ima pravo kad kaže da oni stoje na putu svakom pokušaju reformi.

Maras je opisao i "Vidoševićev model" u kojem isti ljudi biraju iste ljude već dvadeset godina, a u trenutku kad se počelo pričati o članarini je krenula i vika. Ribić je zagovarao model obavezne članarine na temelju austrijskih i njemačkih predložaka i optužio vladu da potkopava hrvatske institucije koje su ionako izrazito slabe, navodeći kao primjere Vjesnik, Obrtničku, a sada i Gospodarsku komoru.

"To što radite nije reforma već razaranje društva u njegovom tkivu," rekao je.

Cvetojević je o Komori govorio iz vlastitog iskustva, kao osoba koja članarinu plaća već dvadeset godina i kazao da se slaže s ocjenom Ribića da je ta institucija, kao i "sve institucije i ustanove u Hrvatskoj", slaba.   

"Komorski sustav je nakon onog što je njegov čelnik napravio toliko narušen da je upitno kako on dalje može postojati. On se mora značajno preustrojiti," ocijenio je poduzetnik i dodao da prema njegovom mišljenju članarina ne smije biti prisilna već dobrovoljna.

Cvetojević je dobio i zadnju riječ u kojoj je upozorio da bi Hrvatsku zbog izbora, trošenja novca kojih nema i još uvijek velikih apetita u idućoj godini mogla snaći sudbina Grčke.