54.82.164.182 US
 

Pogledajte kako su nas godinama zaduživali: HDZ 135 milijardi, SDP 85 milijardi kuna

KLJUČNI PODACI
  • Vlade HDZ-a zadužile su zemlju za oko 135 milijardi kuna, dok na SDP-ove vlade otpada 85,2 milijarde duga.
Piše: M. Repecki
utorak, 27.5.2014. 20:01
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Index

"USPJEŠNO smo se zadužili", ponavljali su hrvatski ministri financija, svaki puta kada bi zemlju gurnuli koju milijardu dublje u dug.

Rezultat politike "uspješnog zaduživanja" je javni dug koji je krajem prošle godine dosegnuo 220 milijardi kuna, odnosno 67% BDP-a, a kako stvari stoje, njegov rast će se i nastaviti.
 
Usporedivi podaci o javnom dugu Hrvatske dostupni su za posljednjih 20 godina, odnosno od 1994. godine.
 
Natjecali su se tko će se više zadužiti
 
U tom razdoblju, vlade HDZ-a zadužile su zemlju za oko 135 milijardi kuna, dok na SDP-ove vlade otpada 85,2 milijarde duga.
 
Iako su stručnjaci godinama upozoravali svaku vladu, da je pokrivanje tekućih troškova države zaduživanjem, na dugi rok neodrživo, politika se na to nije obazirala, već su se natjecali tko će se više zadužiti, okrivljujući prethodnike za stanje u proračunu.
 
No, vratimo se na početak. Početni dug Hrvatske nastao je preuzimanjem 28,49% inozemnog duga bivše Jugoslavije. Ukupni iznos duga, prema Londonskom i Pariškom klubu koji je Hrvatska preuzela od Jugoslavije iznosio je oko 2,5 milijardi dolara.
 
Nakon isključivanja Hrvatske iz narodne banke Jugoslavije, nastaje problem tzv. „stare devizne štednje“ koju je RH priznala kao javni dug, kako bi vratila povjerenje štediša u banke. U tom su razdoblju izdavane su i obveznice za obnovu te sanaciju banaka.
 
Jašić - ostavlja dug od 20 milijardi kuna
 
Drugi po redu ministar financija, Zoran Jašić, koji je tu dužnost obavljao od kolovoza 92. do srpnja 94. svom nasljedniku ostavlja javni dug od 20 milijardi kuna.
 
Nakon te, početne faze zaduživanja, u kojoj su se rješavali odnosi sa bivšom državom, počinju se javljati deficiti proračuna, koji nastaju kao posljedica privatizacije. Naime, provođenjem privatizacijske pljačke, "novopečeni" tvorničari i poduzetnici nisu znali što će s radnicima, pa su ih isporučili državi. Porastao je broj nezaposlenih, ali i broj umirovljenika, koji su opteretili mirovinski sustav, što je problem koji se vuče i do danas.
 
Prka - dug narastao za 14 milijardi kuna
 
Mirovine se zbog nepovoljnog odnosa zaposlenih i umirovljenika, dobrim dijelom financiraju iz proračuna, a ne samo iz mirovinskih doprinosa, kao što bi bio slučaj u nekoj funkcionirajućoj ekonomiji. U vrijeme mandata Bože Prke, koji je trajao od 94. do 97. godine dolazi do povećanja duga od oko 14 milijardi kuna. U njegovom mandatu kreću i prva izdanja trezorskih zapisa, kao i zaduženje na međunarodnom tržištu putem sindiciranog zajma inozemnih banaka.
 
Škegro - povećao dug za oko 14 milijardi
 
Hrvatska 1997. godine  dobiva prvi međunarodni investicijski rejting, te kreće zaduživanje na inozemnom tržištu. Deficit proračuna raste, a potrebno je refinancirati i dospjele obveze te država počinje obilno koristiti mogućnost izdavanja obveznica, koje se nakon 1999. godine izdaju redovno, gotovo svakih šest mjeseci. Hrvatska je imala loš rejting, ali su kamatne stope svejedno padale, zbog povoljne situacija na financijskim tržištima, što je državi omogućilo jeftinije zaduživanje. No, to naravno nije iskorišteno za smanjenje duga, nego se intenzitet zaduživanja u budućnosti pojačao. Borislav Škegro, koji je bio ministar financija u razdoblju od rujna 97. do siječnja 2000. povećao je dug za oko 14 milijardi kuna, što je otprilike na razini njegovog prethodnika.

Crkvenac - povećao dug za oko 35 milijardi kuna
 
Nakon toga, 2000. godine, na vlast dolazi koalicija predvođena SDP-om. Na mjesto ministra financija dolazi Mato Crkvenac. Iako su ih stručnjaci odmah na početku mandata upozoravali na potrebu redefiniranja politike zaduživanja, te da je zaduživanje države uza pokriće tekućih troškova neodrživo na duge staze, te da bi svaka odgovorna vlada trebala voditi računa o utjecaju obveza po javnom dugu i njegovoj otplati na buduće proračunske rashode, upozorenja stručnjaka nisu prihvaćena. Nastavljeno je po starom. Za vrijeme mandata Mate Crkvenca, koji je trajao od siječnja 2000. do prosinca 2003. javni dug uvećan je za oko 35 milijardi kuna.
 
Šuker - 62 milijarde
 
Koalicija 2003. gubi izbore, Ivo Sanader postaje premijer, a na mjesto ministra financija dolazi Ivan Šuker. On u početku uspijeva smanjiti tempo zaduživanja, te se umjesto inozemnog zaduživanja, više okreće domaćem tržištu. Hrvatska 2004. godine dobiva status kandidatkinje za članstvo u EU, a bonitetna agencija Standard & Poor's, po prvi puta nakon 1997. povisuje rejting Hrvatske sa BBB-, na BBB. Krajem 2004. godine, u dokumentima Vlade javljaju se neke naznake strategije upravljanja dugom, ali one očito ostaju mrtvo slovo na papiru. U mandatu Ivana Šukera, koji je trajao od prosinca 2003. do prosinca 2010. javni dug je uvećan za oko 62 milijarde kuna.

Dalić - u godinu dana dug je narastao za 25 milijardi kuna
 
Rekorderka po visini zaduživanja, s obzirom na trajanje mandata, je Martina Dalić. Ona postaje ministrica financija u vladi Jadranke Kosor. U mandatu koji je trajao od prosinca 2010. do prosinca 2011. javni dug raste za oko 25 milijardi kuna.
 
Linić - u dvije godine 50 milijardi kuna duga više
 
Krajem 2011. godine na vlast dolazi Kukuriku koalicija. Ministar financija postaje Slavko Linić. Umjesto rezanja državnih troškova, država pojačava financijsku represiju, dizanjem poreza i uvođenjem fiskalizacije. No to nije smanjilo zaduživanje. Država se intenzivno zadužuje i na inozemnom tržištu, izdavanjem obveznica, ali i kreditima kod poslovnih banaka. Linićev mandat na mjestu ministra financija trajao je od prosinca 2011. a do kraja 2013. dug je uspio povećati za oko 50 milijardi kuna.
 
Nakon obračuna u SDP-u i Ministarstvu financija, Slavko Linić "izgubio je povjerenje" premijera Milanovića, a ministarstvo preuzima Linićev dosadašnji zamjenik Boris Lalovac. Iako je Hrvatska u proceduri za smanjenje prekomjernog deficita, koja je propisana od strane Europske komisije, prema kojoj bi javni dug trebalo smanjiti na najviše 60% BDP-a, Lalovac nastavlja sa zaduživanjem.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije