NJEMAČKU su u ljeto 2002. godine pogodile velike poplave.

Angela Merkel tada je bila nova predsjednica CDU-a koja je kancelarsku kandidaturu prepustila šefu CSU-u i dugogodišnjem bavarskom premijeru Edmundu Stoiberu, čiji je zadatak bio maknuti socijaldemokrata Gerharda Schrödera iz Ureda kancelara nakon samo jednog mandata. Njemačka je tada imala ekonomskih problema, Stoiber se predstavljao kao ekonomski kompetentniji kandidat te je vodio u anketama.

No kada su došle poplave, Schröder se pokazao izvrsnim kriznim menadžerom, a i nije se ustručavao hodati u gumenim čizmama na poplavljenim područjima uz pratnju TV kamera, tako da se situacija ubrzo preokrenula i Nijemci su odlučili aktualnom kancelaru dati još jedan mandat. Stoiberov je poraz pak otvorio put Angeli Merkel da se kandidira za kancelarku u ime CDU-a i CSU-a na prijevremenim izborima 2005. i na kraju tijesno pobijedi Schrödera.

Sličnosti s poplavom iz 2002. godine

16 godina kasnije Njemačku su ponovno pogodile poplave, ovaj put mnogo razornije nego prije, poplave koje njemački mediji, inače neskloni pretjerivanju, nazivaju "poplavom stoljeća" (Jahrhundertflut). Merkel odrađuje posljednje mjesece svojeg četvrtog i posljednjeg kancelarskog mandata, a ponašanje političara u poplavi opet je prijelomno za političku budućnost Njemačke, koja na jesen ima zakazane izbore za Bundestag. 

Der Spiegel je to ovako formulirao: "Možda će se na kraju trenutne njemačke izborne kampanje kandidati pitati ovo: Gdje ste bili u četvrtak 15. srpnja?" Dodajući da je taj četvrtak bio dan kada je započela prava kampanja. "Dan nakon oluje, nakon poplave", dramatično konstatira Der Spiegel.

Njemački su mediji točno zabilježili prve reakcije kancelarskih kandidata na vijesti o poplavama.

Reakcije kancelarskih kandidata na poplave

U četvrtak je Armin Laschet, kandidat za kancelara Kršćansko-demokratske unije desnog centra (CDU), posjetio grad Hagen i grad Altona, gdje se pojavio u gumenim čizmama na poplavljenoj ulici i obećao brzu pomoć.

Olaf Scholz, kandidat lijevog centra Socijaldemokratske partije (SPD), bio je na odmoru u regiji Algäu u Alpama. Prekinuo je odmor za putovanje u Bad Neuenahr-Ahrweiler u području katastrofe, gdje je pozvao na veće mjere zaštite klime.

Annalena Baerbock, kandidatkinja stranke Zeleni, također je bila na odmoru, ali njezina stranka nije htjela reći točno gdje. Izdala je priopćenje za javnost pozivajući na brzu, nebirokratsku pomoć, a glasnogovornik je najavio da se kući vraća ranije s odmora.

Dosad se u predizbornoj kampanji pričalo najviše o tome je li kancelarska kandidatkinja Zelenih plagirala dijelove svoje knjige, te drugim ne baš presudnim temama, pa su poplave vratile na scenu klimatske promjene i njihove posljedice kao ključnu političku temu.

Zeleni traže centralizirano upravljanje u katastrofama

"Svatko tko želi nastaviti raspravu o poglavljima i životopisima nakon slika poplavljene doline Ahr, nakon desetaka mrtvih, nestalih i uništenih života, nakon slika s njemačkog područja katastrofe, morat će se pitati jesu li izgubili svoj um. Kampanja se preuređuje onom vrstom sile koju samo snage prirode mogu stvoriti", zaključio je Der Spiegel.

U intervjuu kandidatkinja zelene kancelarke Annalena Baerbock pozvala je na prijenos dodatnih ovlasti na saveznu vladu. "U tu svrhu Savezni ured za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofama mora biti opremljen funkcijom središnjeg ureda kakvu poznajemo u policijskom radu Saveznog ureda kriminalističke policije", rekla je Baerbock za Spiegel. Mjere za klimatsku prilagodbu općina i potporu u slučaju klimatskih šteta u Njemačkoj su do sada bile "nedovoljno izložene i nedovoljno financirane", kritizirala je i predložila ulaganja saveznih i državnih vlada, između ostalog, u proširenje kanalizacijskih sustava i digitalno praćenje razina vode.

Blamaža Armina Lascheta

Kancelarska kandidatkinja Zelenih odjednom izgleda mnogo ozbiljnije od konkurenta Lascheta iz CDU-a, koji je snimljen u neprimjerenom ponašanju tijekom posjeta pogođenom području. 

Naime, dok je izjavu za medije davao njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier, govoreći o tome kako pomoći nastradalima, Laschet je sa svojom svitom i ostalim političarima iz CDU-a u pozadini nešto komentirao, pa se smijao kao da priča viceve dok su oko njega postapokaliptične scene i stotine poginulih.

 

Njemačka je javnost vrlo negativno reagirala na takvo Laschetovo ponašanje, koje je protumačeno kao nepoštovanje prema žrtvama i još jedan dokaz da nema ljudski i politički format za kancelara, za nasljednika Angele Merkel. Čini se da se Nijemci nerado rastaju od Merkel, koja jedina u krizi zna reagirati na pravi način.

Süddeutsche Zeitung komentira da se Laschet sada bavi "kriznim menadžmentom", ali prvenstveno vlastite kancelarske kampanje, kojoj je njegovo opušteno ponašanje na mjestu katastrofe značajno naštetilo.

Državničko držanje Angele Merkel

Laschetu neće biti lako popraviti imidž, između ostaloga i zato što ga se uspoređuje s Merkel, koju je početak poplava zatekao na oproštajnom putu u SAD-u. Kancelarka je prvu poruku utjehe svojim građanima poslala iz SAD-a, onda je prekinula put i ranije se vratila u Njemačku, u kojoj je odmah izašla na teren.

>> Merkel: Moramo biti brži u borbi protiv klimatskih promjena
 
Merkel je pogođena područja obilazila u društvu socijaldemokratske premijerke pokrajine Rheinland-Pfalz Malu Dreyer, a njihova je slika kako se drže za ruke postala jedan od simbola posljedica poplave, sugerirajući da zajedno možemo proći i kroz takve elementarne nepogode.

 
"Zbroj svih događaja kojima svjedočimo u Njemačkoj i snaga kojom se događaju sugeriraju da to ima veze s klimatskim promjenama", kazala je građanima Merkel za posjeta općini Adenau.

"Moramo požuriti, moramo biti brži u borbi protiv klimatskih promjena", rekla je njemačka kancelarka novinarima. "Vidimo s kojom snagom priroda može djelovati", kazala je Merkel.

Njemački mediji uspoređuju državničku, ali i suosjećajnu reakciju Merkel s nezgrapnim glavinjanjem Lascheta, što ne izgleda dobro za kancelarskog kandidata demokršćana. Merkel je dodatno zaradila simpatije javnosti kada je novinarku tabloida Bild zamolila da prestane pričati dok na pitanje građanke na konferenciji za javnost odgovara premijerka Dreyer. 

Opozicija traži ostavku ministra unutarnjih poslova

Liberalni FDP je pak optužio saveznog ministra unutarnjih poslova Horsta Seehofera (CSU) za ozbiljne propuste u civilnoj zaštiti s obzirom na posljedice poplave. "Pravovremena upozorenja meteorologa nisu na odgovarajući način priopćena građanima ni od vlasti ni od javnih emitera", rekao je Michael Theurer, potpredsjednik stranke. "Slika je znatnog kvara sustava za koji savezni ministar unutarnjih poslova Seehofer snosi izravnu osobnu odgovornost."

Ljevica (Die Linke) traži Seehoferovu ostavku. 

"Postoje izvještaji da savezna vlada nije dovoljno upozorila ljude na nadolazeću olujnu katastrofu, unatoč ranim dostupnim informacijama", objašnjava zahtjev za ostavkom čelnica lijeve stranke Susanne Hennig-Wellsow. Ili vlada nije ozbiljno shvatila upozorenje ili nije proslijeđena nadležnim tijelima s potrebnom snagom. "I jedno i drugo bilo bi neoprostivo i ozbiljna politička pogreška. A s obzirom na razmjere katastrofe, ona teži toliko da je ostavka odgovornog ministra više nego prikladna", zaključuje Hennig-Wellsow.

>> Nijemci su bijesni, Britanci su 9 dana prije stravičnih poplava upozorili Njemačku

Poplava je postala politička tema broj jedan

Poplava je tako postala politička tema broj jedan u Njemačkoj, što znači da će netko u svemu ovome politički profitirati, a netko izgubiti.

 
Povela se i rasprava o tome koji je najbolji način upozoravanja građana na nadolazeću nepogodu te koliko se treba oslanjati na internet ako nestane struje i ako oluje sruše odašiljače i mrežu.
 
Prema predsjedniku Saveznog ureda za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofama Arminu Schusteru, Njemačka se ne bi trebala oslanjati samo na digitalne sustave kako bi upozorila na katastrofe. "To nije pravi način, jer ta upozorenja u slučaju nestanka struje ili poremećaja u pokretnim mrežama nisu dovoljna", rekao je Schuster na javnom radiju Deutschlandfunk. 

Potrebna je kombinacija uređaja za upozoravanje različitih metoda. "I zato želimo natrag dobru staru sirenu", rekao je.

Schuster je odbacio kritike da upozorenja nisu dobro funkcionirala. "Infrastruktura upozorenja nije naš problem, već koliko osjetljivo vlasti i stanovništvo reagiraju na ta upozorenja", rekao je.

Bijes javnosti

Ipak, to nije utišalo bijes javnosti i medija. Poginulo je skoro 200 ljudi, uništene su brojne kuće i infrastruktura, rasprava o sirenama jednostavno nije na nivou katastrofe koja je zadesila Njemačku. Najviše na udaru kritika su ministar unutarnjih poslova Seehofer, koji je izjavio da je trenutni sustav zaštite dobar, te Laschet, kojeg se smatra nedoraslim situaciji.

Stoga ne čudi ton kojim se javnosti obratio bavarski premijer Markus Söder, koji ima odličan populistički nerv. I on kampanju usmjerava u pravcu teme klimatskih promjena.

Söder je pozvao je na "klimatski preokret" za Njemačku u intervjuu za ARD. Poplave je opisao kao "poziv za uzbunu" i dodao da "zaštita klime nije ideološko pitanje, već pitanje razuma i etike". 

"Riječ je o snažnijoj zaštiti domovine i razmatranju toga kakav svijet želimo predati djeci i unucima", poručio je Söder. 

Sve to upućuje na to da će poplava i posljedice biti glavna politička tema u Njemačkoj u sljedećim mjesecima. Tek treba krenuti raščišćavanje i obnova, a potonje će zapravo biti prvi veliki izazov nove vlade koja bi trebala doći nakon jesenskih izbora.