Foto: Hina

UKRAJINSKI predsjednik Petro Porošenko rekao je u srijedu da mirovni dogovor potpisan prošli tjedan u Minsku između Ukrajine i proruskih separatista podupire koncept suverene i jedinstvene Ukrajine u njezinim aktualnim granicama.

"Protokol predviđa ponovnu uspostavu i očuvanje ukrajinskog suvereniteta u Donbasu, uključivo područja koje kontroliraju borci", rekao je Porošenko na sastanku vlade.

Kazao je također da će u parlament uputiti i zakon o "posebnom statusu" nekih dijelova regija Donecka i Luhanska koji su pod kontrolom separatista.

Unatoč spremnosti na takvo iskazivanje političke dobre volje, Porošenko je istaknuo kako teritorijalni integritet zemlje ne smije biti doveden u pitanje, naglašavajući svoju nesklonost inicijativama Moskve i pobunjenika, putem kojih se zagovara federalistički pristup problemu.

"Ukrajina neće raditi teritorijalne ustupke", rekao je Porošenko, prenosi AP.

Što se tiče pregrupiranja snaga na istoku, Porošenko je kazao da se ne radi o novoj ofenzivi već o obrani teritorija jer "teroristi pokušavaju čitavo vrijeme isprovocirati" ukrajinske snage.

Ipak, ocijenio je da se stanje bitno popravilo nakon što je u petak stupio na snagu prekid vatre. "Prije najave prekida vatre, Ukrajina je dnevno gubila desetke života svojih heroja", rekao je.

"70 posto ruskih snaga povučeno je natrag preko granice"

Dodao je da je Rusija povukla 70 posto svojih snaga "natrag preko granice" iz istočne Ukrajine. "Po posljednjim informacijama koje sam primio od naših obavještajnih službi, 70 posto ruskih snaga povučeno je natrag preko granice. To dodatno jača našu nadu da mirovne inicijative imaj dobre izglede".

Porošenko je također u srijedu potpisao zakon kojim se nameću ekonomske sankcije ruskim kompanijama te pojedincima koji podupiru proruske pobunjenike na istoku Ukrajine, javila je agencija Interfax.

Zakon koji je ukrajinski parlament usvojio prošli mjesec trebao bi obuhvatiti kompanije i pojedince koje se sumnjiči da podupiru i financiraju proruske separatiste koji se na istoku zemlje bore protiv ukrajinskih snaga.

Vlada je već pripremila popis od 172 pojedinca te 65 ruskih tvrtki koji će biti podvrgnuti sankcijama zbog "financijskog terorizma".

Putin i Porošenko zadovoljni poštivanjem prekida vatre

Predsjednici Rusije i Ukrajine Vladimir Putin i Petro Porošenko izrazili su u srijedu zadovoljstvo načinom na koji se poštuje prekid vatre na istoku Ukrajine, rekao je Putinov savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov.

Ušakov je novinarima kazao da su dvojica predsjednika telefonski razgovarala o prekidu vatre u utorak i da je zadovoljstvo "izraženo s naše strane i s ukrajinske strane" iako je to "težak proces".

Kijev i proruski separatisti potpisali su 5. rujna protokol o prekidu vatre na istoku Ukrajine, koji se uglavnom poštuje.

OESS poziva da se prekidu vatre u Ukrajini da prilika

Primirju u Ukrajini treba dati priliku da zaživi i omogući politički dijalog prije nego se Rusiji nametnu nove sankcije, rekao je u srijedu predsjedavajući OESS-a Didier Burkhalter.

"Pitanje mora biti... je li sada vrijeme za uvođenje novih sankcija ili će to učiniti krhku situaciju još više krhkom", rekao je Burkhalter, švicarski predsjednik, odgovarajući na pitanje novinara o tajmingu novih sankcija EU-a protiv Rusije.

"Vjerujem da bi u ovoj situaciji bilo razumno dati još prilike procesu, a to znači da se poštuje prekid vatre i započne pravi politički proces", rekao je.

EU je u ponedjeljak uvela nove sankcije protiv Rusije, ali je odgodila njihovu primjenu na neko vrijeme kako bi se procijenilo poštuje li se prekid vatre u Ukrajini.

Burkhalter je također najavio da će OESS prekid vatre u Ukrajini uskoro pratiti i bespilotnim letjelicama.

OESS ima 70 stručnjaka u Donecku i Luhansku koji prate prekid vatre, a misija će biti proširena, rekao je.

AI: Dokazi o ratnim zločinima obiju strana u sukobu u Ukrajini

Humanitarna organizacija Amnesty International u srijedu je izvijestila da raspolaže dokazima o ratnim zločinima koje su počinile obje strane u sukobu ukrajinskih vojnih snaga i proruskih separatista u istočnoj Ukrajini.

Glavni tajnik organizacije Salil Shetty na konferenciji za novinare izjavio je da je nekolicina separatista i pripadnika ukrajinskog bataljuna Aidara tijekom petomjesečnog sukoba kršila ljudska prava.

"Amnesty International sukob u Ukrajini smatra međunarodnim, a Rusiju dijelom toga sukoba", kazao je.

Rusija opovrgava sudjelovanje u sukobu te niječe optužbe o slanju vojnih snaga i oružja onamo kako bi poduprla separatiste.

Merkel želi da se Rusiji uvedu nove sankcije

EU bi trebao ići korak dalje kada je posrijedi uvođenje novih gospodarskih sankcija Rusiji, rekla je u srijedu njemačka kancelarka Angela Merkel dodavši kako one uvijek mogu biti naknadno suspendirane ukoliko se ostvari značajan napredak u mirovnom planu za Ukrajinu.

"Trenutačna situacija pokazuje napredak kada su posrijedi vojne aktivnosti, a moram istaknuti da nije riječ o stopostotnom prekidu vatre, no napredak je postignut, međutim i dalje su prisutne brojne nejasnoće u mnogim pitanjima koje sam spomenula. Zbog toga smatramo da se ove sankcije trebaju objaviti", rekla je Merkel pred članovima njemačkog parlamenta.

Kancelarka je dodala da će Njemačka prva sugerirati suspenziju sankcija ukoliko se mirovni plan za Ukrajinu u 12 točaka počne primjenjivati. EU je u ponedjeljak odobrio nove sankcije, no odgodio je njihovu primjenu dok se ne procijeni primjenjuje li se primirje. EU-ovi veleposlanici sastaju se u srijedu kako bi razgovarali o predstojećim potezima.

Većina zapadnjaka o Rusima ima negativnu sliku

Većina Amerikanaca i Europljana ima negativnu sliku o Rusiji i sklono je poduprijeti Ukrajinu, čak i ako to komplicira odnose s Moskvom, pokazali su rezultati godišnjeg istraživanja Transatlantic Trends, američkog instituta German Marshall Fund.

Anketa je pokazala da 71 posto Amerikanaca i 68 posto Europljana koji su sudjelovali u istraživanju ima negativno mišljenje o Rusiji.

58 posto europskih ispitanika (Nijemci, Francuzi, Britanci, Talijani, Nizozemci, Poljaci, Portugalci, Španjolci, Grci i Šveđani) smatra da bi "trebalo nastaviti s ekonomskom i političkom pomoći Ukrajini i ako to predstavlja rizik od proširenja sukoba s Rusijom". Iza toga najčvršće stoje Nijemci (65 posto) i Šveđani (73 posto). Jedino su Grci u tom pogledu u manjini s 44 posto.

Usto je 61 posto Europljana za uvođenje oštrijih sankcija Rusiji, no 71 posto ih je protiv slanja vojnog materijala Ukrajincima.

U Rusiji većina ispitanih (53 posto) vjeruje da ta zemlja treba održati svoj utjecaj u Ukrajini, bez obzira na to postoji li rizik od sukoba s EU-om. Državljani Rusije vjeruju da bi, kada su posrijedi međunarodna pitanja, Moskva trebala prvenstveno surađivati sa zemljama u razvoju poput Indije i Kine (36 posto), članicama ZND-a (29 posto). 14 posto ih smatra da treba surađivati sa zemljama članicama EU-a, a samo 2 posto da bi trebalo surađivati sa SAD-om. Deset posto ih je uvjereno da Rusija treba djelovati sama.

Porošenko: Rusija je povukla većinu svojih snaga s istoka Ukrajine, jača vjera u mir

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko u srijedu je priopćio da je Rusija povukla većinu svojih snaga s istoka Ukrajine, što daje nadu mirovnim naporima koji su u tijeku nakon petomjesečnih borbi u kojima je poginulo više od 3.000 ljudi.

Moskva opetovano niječe slanje svojih vojnika u istočnu Ukrajinu kao potporu proruskim separatistima, usprkos tvrdnjama Kijeva i Zapada da postoje i više nego dovoljni dokazi koji pokazuju suprotno. Moskva također niječe da naoružava separatiste.

Predsjednik Porošenko je na sastanku vlade kojeg je prenosila televizija kazao da će Ukrajina ostati suverena, ujedinjena zemlja prema odredbama mirovnog plana dogovorenog u petak, s dijelovima na istoku zemlje koji će dobiti poseban status.

"Prema posljednjim obavještajnim informacijama koje sam primio, 70 posto ruskih trupa prešlo je na svoju stranu granice. To nadalje jača nade u dobre izglede mirovne inicijative". rekao je Porošenko.

Ocijenio je, međutim, da se pokazuje da prekid vatre nije lako održati jer "teroristi" ne prestaju provocirati ukrajinske snage.

Potvrdio je da se ukrajinske snage na istoku zemlje regrupiraju, ali ne zbog nove ofenzive na separatiste, kako to tvrde, već kako bi obranili svoj teritoriji od mogućeg napada.

Ukrajinske snage na istoku zemlje uhitio dvojicu ruska vojnika

Ukrajinske snage su navele u srijedu da su na istoku zemlje uhitile dvojicu ruskih vojnika osumnjičnih da su koristili prijenosne protuzračne sustave, dok je ukrajinski predsjednik Petro Prošenko ocijenio da je 70 posto ruskih postrojbi napustilo teritorij.

Dragovoljci bataljuna Luhansk-1, koji se bore uz ukrajinsku vojsku, "uhitili su ruske vojnike osumnjične da su koristili prijenosne protuzračne sustave protiv ukrajinskog vojnog zrakoplovstva", rekao je vojni glasnogovornik Andrij Lisenko.

Ta objava stiže petog dana prekida vrate kojeg se općenito poštuje, rekao je predsjednik Poošenko koji je izrazio zadovoljstvo smirenjem na istoku nakon pet mjeseci sukoba.

Krajem kolovoza ukrajinske snage su prvi puta uhitile deset padobranaca na istoku zemlje, koje su zatim predali Rusiji.

Predsjednik Vladimir Putin je minimalizirao incident i ocijenio da su se vojnici "slučajno" našli na ukrajinskom teritoriju.

Porošenko uskoro u američkom Kongresu

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko pozvan je da se obrati američkom Kongresu, što je čast koja se ukazuje ukrajinskom čelniku kako bi se naglasila privrženost Washingtona njegovoj zemlji koja se bori protiv proruskih separatista, potvrdili su u srijedu kongresnici.

Republikanac John Boehner, predsjednik Zastupničkog doma, pozvao je Porošenka da se 18. rujna obrati Senatu i Zastupničkom domu.

"Obraćanje predsjednika Porošenka Kongresu još je jedan pokazatelj naše čvrste privrženosti težnjama njegova naroda. Bit će nam čast i povlastica da ga ugostimo na Capitolu", rekao je Boehner.

Strani šefovi država i vlada tradicionalno se pozivaju na zajednička zasjedanja Kongresa od ranih 1800-ih kako bi naglasili blisko savezništvo sa SAD-om. Posljednji je put u Kongresu nazočio južnokorejski predsjednik Park Geun-hye u svibnju 2013.