FOTO: Ilustracija

"IZMJENE Zakona o minimalnoj plaći, usvojene u Hrvatskom saboru i objavljene u NN, kojima se unatoč nastavku izrazito negativnih trendova u domaćem gospodarstvu minimalna plaća ove godine povećava za 170 kuna odnosno za 6 posto, Hrvatska udruga poslodavaca ocjenjuje posve neprimjerenima situaciji u gospodarstvu i štetnima za značajan dio domaćeg gospodarstva, posebno prerađivačku industriju i graditeljstvo. ", poručuju u priopćenju za medije iz Hrvatske udruge poslodavaca.

"Zbog povećanja minimalca ugroženo je 50 tisuća radnih mjesta!"

"Ovo je treće podizanje iznosa minimalne plaće od početka krize, pa je od 2008. godine minimalna plaća unatoč kontinuiranom padu gospodarske aktivnosti nominalno porasla za više od 22 posto. Pokazuju to podaci koje je Vlada prezentirala kao podlogu za usvajanje prijedloga Zakona – 1. srpnja 2008. godine je minimalna plaća povećana s dotadašnjih 2.441 kuna na 2.747 kuna, od lipnja 2009. godine taj iznos je podignut na 2.814 kuna, a sada se on penje na 2.984,78 kuna.", objašnjavaju te dodaju kako tako brz rast minimalne plaće u teškim gospodarskim uvjetima djeluje kao nepremostivo opterećenje domaćem gospodarstvu, i to njegovom najranjivijem dijelu.

Prema procjeni HUP-a ovaj Zakon direktno ugrožava 50.000 radnih mjesta u radno intenzivnim industrijama (drvo, tekstil i koža), koje su dominantno prisutne u ruralnim krajevima Hrvatske i u kojima su ti poslovni subjekti nositelji gospodarske aktivnosti i zapošljavanja.

"HUP je razočaran odlukom Vlade da prilikom izmjena Zakona o minimalnoj plaći bez jasnog obrazloženja odbije prijedlog poslodavaca prema kojem bi iznos minimalne plaće pratio kretanja u gospodarstvu te se s njima usklađivao. Minimalna plaća je, naime, unatoč svojoj socijalnoj komponenti prvenstveno ekonomska kategorija koja determinira troškove pa onda i konkurentnost proizvodnje. No, i ovim izmjenama Zakona ostalo je definirano da se iznos minimalne plaće pri budućim usklađivanjima nikako ne može smanjivati, već i ubuduće, bez obzira na stvarna gospodarska kretanja, isključivo rasti. ", kažu poslodavci te dodaju kako to ocjenjujuju nerealnim i neodgovornim te još jednim dokazom da i ova Vlada nastavlja pogubnu praksu vođenja socijalne politike kroz gospodarstvo.

"Bez radnih mjesta i tvrtki neće biti, ne minimalne, nego nikakve plaće"

"U HUP-u smo svjesni socijalne osjeljivosti i važnosti iznosa minimalne plaće, uvjereni smo da samo i isključivo gospodarski rast može osigurati nužnu visinu minimalne plaće. Stoga u trenutnom okruženju smatramo da prvo treba osigurati zapošljivost i radna mjesta, jer samo tvrtke koje rade i imaju zaposlene radnike mogu osigurati rast i stvarati novu dodanu vrijednost, koja će omogućiti i rast minimalne plaće. Bez radnih mjesta i tvrtki neće biti, ne minimalne, nego nikakve plaće.", poručuju iz HUP-a.

"Nažalost, Vlada ni ovog puta u postupku donošenja Zakona nije uzela u obzir procjenu učinaka propisa koja bi pokazala koliko će radnih mjesta biti ugašeno zbog povećanja minimalne plaće, sudbina koliko tvrtki će biti dovedena u pitanje te u kojoj mjeri će se narušiti socijalna struktura u krajevima Hrvatske gdje su dominantne industrije koje će najteže pogoditi izmjene Zakona. HUP stoga apelira na Vladu da, u nedostatku jasne i konzistentne ekonomske i industrijske politike, za industrijske grane kojima je zbog podizanja iznosa minimalne plaće ugrožena egzistencija što hitnije utvrdi kompenzacijska i prijelazna rješenja koja bi se implementirala paralelno sa Zakonom o minimalnoj plaći, a kako bi se sačuvali proizvodnja i radna mjesta.", zaključuju iz HUP-a.