54.80.77.124 US
 

POUKA STRAŠNIH URAGANA Sad je jasno zašto je važno slušati znanstvenike

Piše: Nenad Jarić Dauenhauer
ponedjeljak, 11.9.2017. 17:45
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Getty Images

VRHUNAC sezone uragana u SAD-u već je dosad vrlo dramatično pokazao koliko je važno slušati i ozbiljno promišljati ono što vjerodostojna znanost ima reći o klimatskim promjenama.

>> Kako nastaju uragani i zašto se vrte?

Moglo bi se reći da su Harvey i Irma iznimno važna lekcija u postčinjeničnom društvu u kojem danas milijuni ljudi misle da znaju sve o svemu jer imaju pristup internetu, dok zapravo razmišljaju i djeluju na temelju interesa, osjećaja, dojmova, anegdotalnih dokaza tipa rekla-kazala ili pak ideoloških i religioznih uvjerenja. Naravno, sve uz snažnu podršku raznoraznih pseudostručnjaka, teoretičara zavjera i lobista koji su u svojem prodavanju magle nerijetko motivirani debelim osobnim interesima.

Pritom treba imati na umu da akteri postčinjeničnog društva nisu samo desničari koji pobožno slušaju besmislice koje im na temu globalnog zagrijavanja uporno godinama servira američki predsjednik Donald Trump.


Slično vrijedi za zelene, lijeve, njuejdžere, alternativce i ine kada su u pitanju neke druge teme poput GMO-a, cijepljenja, kemtrejlsa, HAARP-a, letova na Mjesec i tko zna čega sve ne.

Poricatelji nisu nužno nepismeni


Još jedna stvar koju je u priči o postčinjeničnom društvu važno uzeti u obzir jest činjenica da ljudi koji padaju na pseudoznanstvene promidžbe nisu nužno nepismene budale, naprotiv. Primjerice, jedna hrvatska studija o stavovima prema cijepljenju koju su proveli psiholozi s Filozofskog fakulteta u Zagrebu pokazala je da liječnicima više vjeruju ljudi s nižim obrazovnim postignućima nego oni s visokim, osobito ako su uz to još i religiozni ili skloni alternativnim stilovima života te alternativnoj i tradicionalnoj medicini.

Da stvar bude kompliciranija, povjerenje ljudi u institucije društva u mnogim zemljama slabi dok znanost, koja nikada ne funkcionira tako da daje gotove, vječne i nepromjenjive istine, istovremeno postaje sve specijaliziranija i složenija; sve je manje ljudi koji mogu pratiti i shvatiti sve nove proboje u svim novim znanstvenim područjima. A prema onome što ne možemo shvatiti, uglavnom smo podozrivi.

Jesu li moćni uragani potvrda klimatskih promjena?

Vratimo se našoj trenutno aktualnoj temi – uraganima i klimatskim promjenama. Što o tome govore meteorolozi, klimatolozi, klimatski modeli i činjenice?

Ovdje, naravno, nema smisla jednostavno reći: ''Aha, govorili smo vam! Harvey i Irma su vam dokaz!'' Stvari s globalnim zagrijavanjem ipak su malo kompliciranije. Stoga krenimo redom.

1) Kakve veze globalno zagrijavanje ima s ljudskim utjecajem?


Poricatelji klimatskih promjena danas uglavnom više ne tvrde da se svijet ne zagrijava. Previše je podataka i evidentnih teških posljedica koje govore suprotno. Oni danas uglavnom inzistiraju na tome da je globalno zagrijavanje prirodna pojava. Međutim, i tu ih podaci neumoljivo opovrgavaju. Naime, mjerenja pokazuju da globalne temperature rastu u jasnoj korelaciji s porastom koncentracija stakleničkih plinova, ponajviše CO2 koji nastaje sagorijevanjem fosilnih goriva. To je očekivano, baš kao što je očekivano da će temperature u staklenicima biti više nego na otvorenim poljima. Poljoprivrednici upravo zbog toga grade staklenike i plastenike.

Mjerenja pokazuju da su razine CO2 samo u prvih 16 godina ovog stoljeća narasle s 375 na 407 udjela na milijun (grafikon dolje).

 



Štoviše, podaci rekonstruirani na temelju ostataka u slojevima leda, pokazuju da su razine CO2 u atmosferi danas daleko više od koncentracija u posljednja tri glacijalna ciklusa u zadnjih 400.000 godina (grafikon dolje). Osim toga oni također pokazuju da te koncentracije danas rastu brzinom koja je bez presedana.



Naš ugledni atmosferski fizičar dr. sc. Branko Grisogono ističe da se recentni numerički simulirani klimatski trendovi uglavnom slažu s izmjerenima jedino ako se u obzir uzme ljudski utjecaj.

"Mjerenja se slažu s trendovima samo ako su u simulacije uključeni i antropogeni efekti, posebice rastuće koncentracije plinova staklenika“, kaže Grisogono.

"I suprotno, ako se u klimatskim simulacijama dopuste samo prirodna forsiranja vremena i klime, onda izostaje recentno globalno zatopljenje i pripadno činjenično stanje kao
i realistične klimatske projekcije u budućnost“.

2) Koliko se zagrijavaju oceani?

Podaci pokazuju da su površinske temperature oceana danas najviše od kada postoje mjerenja. Primjerice, prosječna temperatura površine mora u srpnju 2017. bila je za 0.82°C (1.48°F) viša od prosjeka u 20. stoljeću i treća najviša zabilježena u istom mjesecu. Pritom su vode u kojima je nastala Irma bile čak 1°C toplije od uobičajenih u tom području. Stručnjaci predviđaju da bi temperature površine oceana do kraja ovog stoljeća mogle narasti i za 3°C. Zoran dokaz zagrijavanja oceana, među ostalim je i sve učestalije izbjeljivanje i odumiranje koraljnih grebena koji su osjetljivi na stres izazvan visokim temperaturama.

3) Kakva je veza topline, temperature mora i snage uragana?

Iako nije moguće sa sigurnošću tvrditi da su klimatske promjene izravno uzrok Harveya i Irme jer je moćnih, razornih uragana bilo i bit će, s druge strane njemački i britanski stručnjaci ovih su dana objavili da je globalno zagrijavanje pogodovalo razvoju tako jakih olujnih sustava.

„Nažalost, fizikalnost je vrlo jasna: uragani svoju destruktivnu energiju crpe iz topline oceana, a temperature vode u tom području su super povišene“, rekao je u srijedu Anders Levermann, klimatolog u Potsdam Institute for Climate Impact Research.

Naime, svaka tropska oluja ima neki maksimalni teorijski intenzitet, odnosno maksimalne brzine vjetrova, a istraživanja jasno pokazuju da one izravno ovise o površinskoj temperaturi oceana, o vertikalnoj temperaturnoj strukturi atmosfere i o vertikalnom profilu srednjeg vjetra.

4) Topliji oceani – veće količine kiše

Globalno zagrijavanje ne rezultira samo višim temperaturama u oceanima već i u atmosferi. Osobito to vrijedi za temperature neposredno iznad toplih površina mora u tropskim krajevima. A topliji zrak može apsorbirati veće količine vlage prije nego što dođe do zasićenja. To nam je dobro poznato na primjeru kuhinja. Ako u zagrijanoj kuhinji iznenada otvorimo prozor i pustimo hladan zrak da uđe, stvorit će se oblaci pare. Zbog klimatskih promjena danas u atmosferi ima oko 4% više vlage nego prije 100-tinjak godina. To pak znači da je razorna snaga uragana koja uključuje i obilne oborine, danas značajno veća.

5) Oko čega su znanstvenici postigli jasan konsenzus?

Klima je vrlo složen fenomen. No dok je vremenske prilike teško točno predvidjeti za više od tjedan dana unaprijed, klimatske promjene pokazuju prilično jasne dugoročne trendove. Na temelju prikupljenih podataka znanstvenici nastoje stvoriti računalne klimatske modele koji bi trebali pokazati što bi nam mogla donijeti toplija budućnost. Uz pomoć modela moćna računala simuliraju zbivanja u atmosferi, na kopnu i na moru koja se potom uspoređuju sa stvarnim događajima, čime se korigiraju i usavršavaju. Nažalost, u relativno kratkoj povijesti meteorologije još uvijek nije prikupljeno dovoljno podataka da bi se sa sigurnošću moglo reći kakve će nam i koliko učestale uragane donijeti budućnost. Ono u čemu se znanstvenici ipak slažu jest da će s globalnim zagrijavanjem intenzivnije oluje postati učestalije čak i ako njihov ukupan broj ostane isti ili padne.

6) Štete od zagrijavanja i štete u energetici

Klimatske projekcije jasno pokazuju da u budućnosti možemo očekivati ekstremnije oluje baš kao i ekstremnije suše i oborine. S takvim ekstremima očekivano dolaze i velike štete i ljudske žrtve. Drugim riječima, štete koje će uzrokovati klimatske promjene u doglednoj bi budućnosti mogle daleko nadići one koje bi proizašle iz smanjenja udjela jeftinih fosilnih goriva u energetskim sustavima.

Štete koje su uzrokovali Irma i Harvey već sada procjenjuju se u stotinama milijardi dolara! Mnogi političari i stručnjaci danas smatraju da bi se saniranje tih šteta trebalo naplaćivati kroz poreze na fosilna goriva te da bi u tome najveću odgovornost trebale snositi najrazvijenije, odnosno najbogatije zemlje svijeta. Takvu neugodnu istinu nije lako čuti; postičnjenične bajke naftnih lobista zvuče bolje. No na koliko duge staze?

7) Hoće li Irma i Harvey promijeniti stavove Amerikanaca?

Poznato je da je dolaskom Trumpa na vlast u politici SAD-a prema klimatskim promjenama došlo do naglog i velikog obrata. Ta zemlja povukla se iz Pariških sporazuma koje podržavaju gotovo sve druge države svijeta, a Trump je odlučio skresati financiranje većine istraživanja povezanih s klimatskim promjenama.

Jedna zanimljiva studija pokazala je da ekstremna nevremena i očiti dugoročni trendovi u zatopljenju mogu utjecati na promjene u ljudskom razmišljanju čak i ako im politička i ideološka opredjeljenja ne dozvoljavaju da to kažu na glas. No s druge strane iskustva pokazuju da su se nakon rekordne sezone uragana 2005. u kojoj je zabilježeno čak 28 imenovanih oluja, uključujući i Katrinu, rasprave o klimatskim promjenama samo još više produbile i polarizirale, barem u SAD-u.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije