POVJESNIČAR i profesor s Filozofskog fakulteta Tvrtko Jakovina gostovao je u Newsroomu N1 televizije, gdje je govorio o novom zakonu u BiH, koji brani negiranje genocida u Srebrenici.

Kako kaže, bilo bi bolje da je zakon donesen ranije, a ne osam dana prije nego što je Valentinu Inzku službeno završio mandat, ali da je dobro što je odluka donesena,

"Ako je i trebalo ponovno tražiti mjesta vrlo jasne podjele, ovo je ponovno postalo jedno, a ponašanje srpskog člana Predsjedništva BiH je u normalnim okolnostima teško shvatljivo. Kada gledate diplomatski zbor i ljude koji bi trebali reagirati, ne znate što je to, jer je to ispod onoga što je uobičajeno komuniciranje. Vrlo je teško zamisliti hoće li se to smiriti na način na koje su se sve bure dosad smirile, što pretpostavljam da će uz određene reakcije Beograda biti moguće", rekao je.

"Srpski mediji su zaista reagirali u pandemoniji emisija, razgovora, povratka u devedesete godine, gotovo nevjerojatne količine materijala, broja žrtava… Kako to biva u ljetnim mjesecima, sada je ova faza, početkom kolovoza bit će faza Srba iz Hrvatske", dodaje.

"Pitanje je što je sutradan ako Dodik bude rušio ovaj zakon"

Ističe i kako Milorad Dodik spomenuti zakon "želi ubiti i prije nego je dobio mogućnost zaživjeti".

"To uopće nije pitanje negiranja genocida u Srebrenici, tu je pitanje i naziva ulica, gradova, mostova i sveg onog što je Inzko nabrojao i za pretpostaviti je da to ne bi trebalo vrijediti samo za one koji će dom nazivati po Karadžiću i Mladiću nego i druge koji su i u Haagu označeni kao ratni zločinci i to je ogroman problem koji reflektira da smo 25 godina od završetka rata apsolutno na istoj početnoj točki, osim što je broj grobova u Srebrenici svako ljeto sve veći i da imamo sve manje razumijevanje između sve tri zajednice u BiH.

Pitanje je što je sutradan ako Dodik bude rušio ovaj zakon. Što je naš sljedeći korak, na koji način se BiH mijenja? Na to nema odgovora i zato još uvijek vodimo ovaj razgovor", objašnjava.

Kaže i kako SAD neće napraviti ništa po pitanju BiH ako nema impulsa s terena.

"Genocid su počinili vojnici jedne vojske ili jedan zapovjednik i društvo mora postati svjesno svoje odgovornosti kako se to ne bi ponovilo. No ovakav tip vehementnog odbijanja i pretvaranja da je haški sud jedino sudio Srbima - zapravo se nismo maknuli nigdje i ne bismo nigdje došli. Tog sazrijevanja očito nije bilo i neće ga biti ako političke elite na tome ne budu inzistirale."

"Treba se zapitati gdje mi stojimo po pitanju negiranja genocida"

Govorio je i o mlakim reakcijama iz Hrvatske:

"Ja se nadam da je to zbog toga što bi se s hrvatske strane smatralo minimumom normalnosti da se po ratnim zločincima ne nazivaju ulice, ali opet, onda se Hrvatska treba pogledati u lice i reći da ne stojimo dobro po tom pitanju. Treba se zapitati gdje mi stojimo po pitanju negiranja genocida. Sva ta društva ili sva naša društva imaju golem problem da se pogledaju u zrcalo i da se referiraju na ono što se dogodilo.

Bilo bi pozitivno kada bi naši vodeći političari mogli reći 'da, mi moramo moći osuditi ratne zločince u BiH, ali to bi trebalo učiniti i s hrvatske strane za ono za što smo mi odgovorni ili neke bivše vlasti', da bismo se mogli pomaknuti naprijed.

Ja ću podvući, Hrvata nema na teritoriju Republike Srpske, ali ima još nešto u Federaciji. Oni problem moraju riješiti s bošnjačkim političarima. Naravno da u BiH postoje mnogi problemi s nejasnoćama i svatko će osjećati određenu nepravdu zbog naglašavanja jednoga, ali ako dopustite slavljenje onih koji su odgovorni za smrt običnih ljudi, koji nisu bili borci, onda imate problem s izgradnjom budućnosti i to se vidi s BiH, koja dramatično gubi stanovnike", dodaje.

"Ne može jedna pozitivna gesta biti dovoljna"

Što se tiče obilježavanja Oluje i činjenice da ove godine neće prisustvovati SDSS-ov Boris Milošević, kaže:

"Ja ne mislim da se na takvim traumatičnim mjestima mora svake godine organizirati ovaj tip ceremonija kakav smo imali na više točaka i praktički se naše funkcioniranje dijeli od Jasenovca na početku, preko Bleiburga, Knina, pa do Vukovara. Ne mislim da je to put, ne mislim da možete slati dovoljno dobrih poruka jer neke od njih su poslane, koje su bile važne.

Ako sve ostaje na jednoj pozitivnoj gesti, kakva se dogodila prošle godine, i što se tiče Miloševića i odlaska braniteljskog lidera Medveda na mjesta stradanja Srba od hrvatskih vojnika, ali to ne može biti sve, to ne može biti dovoljno. Mi osim te jake geste nismo dobili ništa što se dramatično promijenilo. Zapravo je ostalo samo priznanje, iz kojeg nema dubinskih promjena.

Moramo biti svjesni da se zemlja imala pravo osloboditi, ali s druge strane da nije trebala uništavati vlastite građane koji su bježali. I na tome bismo trebali izgraditi sretno društvo za sutra. Stalno smo na ivici da se u političkoj sferi dogodi posrtaj koji će otići u krajnji desni uklon. Sve to može postati potpuno passe i potpuno bez stvarnog značaja i to se ne bi trebalo dogoditi, ali to je odgovornost onih koji su na vlasti", kaže.

Naposljetku je rekao i kako bi puno manje hrabrosti bilo potrebno da se iz Jasenovca makne ploča s pozdravom "Za dom spremni" nego za donošenje zakona koji bi taj poklič branio.