Foto: MORH/Pixsell/Ivo Čagalj

DANAS je ministar obrane Damir Krstičević potvrdio da u Vladi vrlo ozbiljno razmišljaju o vraćanju obveznog vojnog roka, koji bi trajao do mjesec dana.

Da se radi o nečemu što u Banskim dvorima zaista vrlo ozbiljno razmatraju, potvrdio je i premijer Andrej Plenković, koji je rekao da se "idejom o vojnom roku žele populizirati Oružane snage RH i učiniti atraktivnim mladim ljudima i generacijama koje se ne sjećaju Domovinskog rata".

>> Plenković ispalio suludo objašnjenje zašto želi vojni rok: Mladi se ne sjećaju Domovinskog rata

>> Krstičević odlučio slati mlade u vojsku: "To je njihova odgovornost prema Hrvatskoj"

>> Umirovljeni general o vojnom roku: "To je kao kad žena rodi - muški koji ne služe nemaju iskustva"

>> Vučić: Srbija neće vratiti obavezni vojni rok - nemamo novaca za to

Je li moguće da će se, nakon što je ukinut 2008. godine, u Hrvatsku zaista vratiti obavezni vojni rok? Koja je svrha toga i protiv kojih bi se to "novih ugroza", koje ministar Krstičević stalno spominje, trebali boriti ročni vojnici s manje od mjesec dana obuke?

Tim smo povodom popričali s umirovljenim visokim časnikom Hrvatske vojske, koji je iz razumljivih razloga želio ostati anoniman.

"U hrvatskim zakonima postoje tri strategije koje se tiču sigurnosti i obrane. Prva, ona općenita i najstarija je strategija nacionalne sigurnosti, a druga je strategija obrane. One su napravljene i donešene još 2002. za vrijeme Račanove vlade i još uvijek se mogu naći na stranicama MORH-a. One su, naravno, i dalje važeće, jer nakon njih nisu donešene nove. Treća je vojna strategija, nju predlaže MORH odnosno vlada, a usvaja ju predsjednica. Zadnja važeća vojna strategija je ona iz 2003. godine, također iz vremena Račanove vlade, a nje više nema ni na stranicama MORH-a ni na stranicama Glavnog stožera Oružanih snaga RH, jer je potpuno passe. Ona je, naime, donešena u vrijeme kad je Hrvatska bila u partnerstvu za mir, te se namjeravala priključiti NATO-u. Tada smo, naravno, imali i obvezni vojni rok", započeo je priču naš sugovornik, itekako dobro upućen u stanje u Oružanim snagama RH.

"Vojni rok je ukinut nakon što je Hrvatska pristupila NATO-u na tragu zajedničkog koncepta tog saveza prema kojoj sigurnost svih članica NATO-a zajednička. Ideja je bila da imamo visoko profesionalnu vojsku, te da svi zajedno u okviru NATO-a odrađujemo određene zadaće. Bila je tu i neka opća ideja da se neke države specijaliziraju za neke detalje, pa smo mi tako etablirali našu Vojnu policiju kao jednu od naših jačih strana", pojašnjava bivši visoki časnik Hrvatske vojske, kojeg smo potom pitali kako komentira najave o ponovnom uvođenju vojnog roka koji bi trajao do mjesec dana.

"Za mjesec dana ne može se naučiti ništa"

"Za mjesec dana ili čak tri mjeseca se nikakva ozbiljna vojnička vještina ne može naučiti, to nema veze s modernom vojskom. To mi zvuči više kao opravdanje da se nakon takve obuke gurne negdje te mladiće, da im se da puška u ruke i da budu topovsko meso. U dobroj vojnoj jedinici, pored profesionalnosti, tehničke i fizičke spreme, najvažnije je čvrsto povjerenje u sustav zapovijedanja. Takvo što se u mjesec dana ne može nikako napraviti", uvjeren je Indexov sugovornik, koji dodaje kako se ad hoc ideja o povratku obveznog vojnog roka odnosno "domovinske sigurnosti", koja potiče od predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i ministra obrane Damira Krstičevića, može opisati starom poslovicom: "Vidjela žaba da konja potkivaju pa i ona digla nogu".

"Neće na nove ugroze odgovarati djeca s mjesec dana vojne obuke"

"Naime, nakon 11. rujna u SAD-u je nastao koncept domovinske sigurnosti, jer u borbi protiv terorizma sve službe moraju biti uključene i moraju biti koordinirane. Kolinda i Krstičević to sad žele uvesti i kod nas, a to je zapravo nešto vrlo slično militarizaciji", smatra vojni stručnjak u razgovoru za Index, kojeg smo potom pitali o "novim ugrozama" o kojima Krstičević govori već neko vrijeme, pri čemu nije posve jasno misli li na terorizam ili nešto drugo.

"Pa neće na te nove ugroze odgovarati djeca s mjesec dana vojne obuke, to moraju biti vrhunski uvježbani profesionalci. Takve stvari ne rješavaju ljudi koji imaju tri tjedna osnovne vojne obuke. Takvo što bi imalo smisla samo ako smo se odlučili na koncept samostalne obrane, te se procjenjuje da na duži rok postoje ugroze koje mogu rezultirati nekom klasičnom agresijom u smislu okupacije novog teritorija, a to je u Europi jako teško za očekivati", tvrdi naš sugovornik, pa dodaje kako je sramota da nijedna vlada od Račanove nije donijela nove strategije za obranu i sigurnost, a u međuvremenu smo prošli kroz dvije faze - Partnerstvo za mir i pristupanje NATO-u.