Predstavljen projekt razminiranja prevlake i međudržavne granice RH i Crne Gore

HRVATSKI centar za razminiranje (HCR) predstavio je danas novinarima plan razminiranja poluotoka Prevlake i pojasa uz granicu Republike Hrvatske s Crnom Gorom, koje bi trebalo biti dovršeno u roku od tri mjeseca, odnosno do početka lipnja ove godine.

Nakon što je 15. prosinca prošle godine promatračka misija UN-a službeno predala Republici Hrvatskoj nadzor nad poluotokom Prevlakom, HCR-ovi stručnjaci izradili su izvedbeni projekt razminiranja širokog minski sumnjivog prostora na Prevlaci i na području graničnog pojasa Hrvatske i Crne Gore.

Prema dostupnim minskim zapisnicima dobivenima od UN-a te crnogorske strane izrađeni su projekti razminiranja na pet lokacija na Prevlaci ukupne površine nešto veće od 64 tisuće četvornih metara, te za 60 objekata vojne namjene u kojima se nalaze neprimjereno uskladištena minsko-eksplozivna sredstva. Novac je osiguran u proračunu HCR-a, procijenjena je vrijednost radova oko milijun kuna, a izvest će ih tvrtka Mungos. Što se tiče ostalog područja na poluotoku, riječ je većinom o razbacanim ubojitim sredstvima, a ne o minskim poljima. Po riječima ravnatelja HCR-a Ota Jungwirtha, područje Prevlake, površine oko 968 tisuća četvornih metara, kategorizirano je kao nisko minski sumnjiva površina.

Izvidom terena u graničnom pojasu prema Crnoj Gori definiran je minski sumnjivi prostor od milijun četvornih kilometara od Konfina do Tromeđe, a prioritetnim je određeno područje od Miličine Glave do Konfina. Planom je predviđeno razminiranje oko 300 tisuća četvornih metara, cijena će se formirati na natječaju i očekuje se da će prosječno iznositi oko 20 kuna po četvornom metru.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ravnatelj HCR-a Jungwirth napomenuo je da se oko 80 posto miniranih površina nalazi s hrvatske strane te oko 20 posto s crnogorske.

Predsjednik Savjeta HCR-a Davorko Vidović istaknuo je kako je ponovna uspostava hrvatskog suvereniteta na području Prevlake omogućila poduzimanje koraka kojima bi se omogućilo vraćanje zemljišta vlasnicima i gospodarska aktivnost. Upozorio je da u Hrvatskoj još uvijek postoji vrlo velika opasnost od minskih polja i zaostalih ubojitih sredstava što pokazuju učestala stradavanja civila i pirotehničara. Ta će opasnost u Hrvatskoj još dugo postojati na što ukazuju i iskustva nakon 2. svjetskog rata, rekao je Vidović.

Odgovarajući na novinarski upit, Vidović rekao je da je za ovu godinu osigurano oko 300 milijuna kuna za razminiranje, a da će dio posla odraditi i ruske tvrtke za razminiranje te na taj način vratiti oko 30 milijuna dolara ruskog klirinškog duga prema RH.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara