Foto: Davor Pongračić (Cropix)

INFORMATIKA od prvog razreda osnovne škole? Za premijera Zorana Milanovića taj predmet definitivno treba biti u prvom, a ne u drugom planu. I dok se sadašnji resorni ministar s tim slaže, bivši Radovan Fuchs poručuje - treba se baviti važnijim stvarima.. U saborsku proceduru upućen je nacrt prijedloga Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Povod premijeru Zoranu Milanoviću da se, barem na čas, pretvori u tatu.

Mora biti od prvog razreda osnovne

"Jedna opaska kao roditelj mada to nije direktno regulirano ovim zakonom, ali zastupljenost nastave informatike u osnovnoj i srednjoj školi je minimalna", rekao je Milanović.

Stoga premijer smatra da informatika kao predmet ne smije pasti u drugi već mora biti u prvom planu.

"Kao informatički srednje pismena osoba, dakle netko tko nema pretjerani afinitet prema tome, ali svjestan potpuno koliko je to važno, ne mogu se načuditi da tako jedne važne, presudne discipline nema od prvog razreda osnovne škole do zadnjeg razreda gimnazije", kaže Milanović.

Opsežna reforma

Ministar obrazovanja, znanosti i sporta Željko Jovanović uvjerava: pripremamo se za opsežnu reformu osnovnog i srednjeg školstva i idemo u tom smjeru.

"U tom smislu su prijedlozi da se od prvog razreda osnovne škole uvede informatička naobrazba kao obavezna i uz to građanski i zdravstveni odgoj čime mislim da ćemo zaokružiti jednu cjelinu", istaknuo je Milanović.

Učenici prvih razreda osnovne škole već u ovom trenutku provode pet nastavničkih sati u školi, ovisno o izvanškolskim aktivnostima i šest. Gdje će to sve stati, pita se bivši ministar obrazovanja HDZ-ov Radovan Fuchs.

Djeca u prvom razredu ne znaju čitati ni pisati

"Što ćete raditi u prvom razredu tako što ćete nadodati informatike? Kakvog tipa? Djeca ne znaju ni čitati ni pisati. Učite ih u principu brojeve, učite ih slova. Naravno da dođu u školu i oni koji to znaju, ali u načelu program ide tako da vi djecu u prvom razredu učite čitati i pisati brojke", kaže Fuchs koji smatra i da nema adekvatnog kadra koji bi dobro mogao odraditi satove informatike - kaže obično su to ljudi koji su završili FER i nemaju prosvjetnih sposobnosti. Osim toga postojeće rješenje je dobro rješenje, kaže Fuchs.

"Zaboravlja se da nema niti jedne jedine škole u Hrvatskoj koja nije spojena na internet, da je napravljen jedan primjereni nastavni plan i program informatike. Naravno, kada se nema nešto pametnijega, onda se vade ovakve teme", zaključuje Fuchs.

Statistika na našoj strani

Da je Hrvatima informatička pismenost važna govori i statistika. U našoj zemlji gotovo 70 posto kućanstava posjeduje računalo. No je li to preduvjet za uvođenje predmeta šestogodišnjoj djeci ostat će zasigurno pitanje za još jednu javnu raspravu.