KINA je nedavno protjerala nekoliko stotina bjegunaca nazad u Sjevernu Koreju. Među njima je bila i Kim Cheol-ok. U Sjevernoj Koreji joj prijeti mučenje. Njezina sestra strahuje da ju više nikada neće vidjeti. S njom je razgovarao Deutsche Welle.

Posljednjih nekoliko mjeseci nije bilo lako za Kim Kyu-li. Ova 46-godišnja Sjevernokorejka živi u Londonu. I muče ju velike brige. Od 9. listopada 2023. ona ne zna što se događa s njezinom mlađom sestrom Kim Cheol-ok.

Toga je dana Kim Cheol-ok iz Kine protjerana u Sjevernu Koreju. "Ja sam sigurna da je tuku", kaže Kim Kyu-li za DW i dodaje kako je već ranije nekoliko članova njihove obitelji zadesila ista sudbina. Zatočene osobe se zlostavlja, a osim toga dobivaju i jako malo hrane, kaže ona: "Oni jedu miševe i žohare, razbole se zbog toga." Kim Kyu-li jako strahuje od toga da njezina sestra neće preživjeti takve torture.

Bijeg iz zemlje se u Sjevernoj Koreji, na čijem čelu je diktator Kim Jong-un, smatra teškim prekršajem, koji se sankcionira rigoroznim kaznama. Osobe koje bez dozvole napuste zemlju u Sjevernoj Koreji se smatra izdajnicima. One završavaju iza rešetaka. Po navodima Ujedinjenih naroda (UN), u sjevernokorejskim zatvorima i kaznenim logorima su zlostavljanja i mučenja svakodnevna pojava.

Masovna deportacija

Sestra Kim Kyu-li nije bila jedina osoba koja je tog 9. listopada bila deportirana u Sjevernu Koreju. Toga je dana očigledno izvedena masovna deportacija: oko 500 Sjevernokorejaca koji su živjeli u Kini je uz uporabu sile vraćeno u njihovu domovinu, to je potvrdio Ethan Hee-seok Shin iz Transitional Justice Working Groupa. Oni su iz kineskih zatvora, uz stroge sigurnosne mjere, autobusima i kamionima vraćeni u Sjevernu Koreju. I to preko pet graničnih prijelaza, koje je na zemljopisnoj karti dokumentirala spomenuta organizacija za zaštitu ljudskih prava sa sjedištem u Južnoj Koreji.

Predaja zatočenika se dogodila uglavnom na mostovima koji se nalaze na rijekama Tumen i Yalu, uzduž zajedničke granice. O pojedinostima se malo zna, ali jedan detalj otkriva Yoo Suyeon iz organizacije za zaštitu ljudskih prava Korea Future, koja već godinama snima intervjue s bjeguncima iz Sjeverne Koreje. "Na sredini mosta su im skinute kineske lisice i stavljene sjevernokorejske." A one su, u usporedbi s kineskima, "zahrđale".

Prioritet su IT-specijalisti

Tijekom pandemije koronavirusa, režim u Pjöngjangu je tijekom tri i pol godine bio rigorozno zatvorio državne granice. Nakon ponovnog otvaranja u ljeto 2023. Sjeverna Koreja i Kina su se navodno dogovorile oko toga da Kinezi deportiraju veći broj ljudi iz Sjeverne Koreje.

Vrhovni prioritet su bili oni ljudi koji su ranije tijesno surađivali s režimom Kim Jong-una. Primjerice diplomati koji su htjeli pobjeći ili hakeri koji su po nalogu režima bili uključeni u kibernetičke operacije u Kini. To su tvrdnje koje je nekoliko stručnjaka iznijelo u razgovoru s DW-om, neovisno jedni o drugima. Oni se pritom pozivaju na povjerljive informante čiji identitet mora ostati tajan, iz sigurnosnih razloga.

Režim u Pjöngjangu je vjerojatno bio posebno zainteresiran za te IT stručnjake i druge ljude koji su imali pristup osjetljivim informacijama. Oni su, kako se navodi, bili u prvoj grupi od 80 deportiranih koji su već koncem kolovoza prebačeni u Sjevernu Koreju. Postoji velika zabrinutost da bi te osobe ostatak svog života mogle provesti u kaznenim logorima za političke zatvorenike, odnosno da se više nikada neće ništa saznati o njima.

Posljednji znak života…

Kim Cheol-ok je 9. listopada smjela obaviti samo jedan kratak telefonski poziv, kako bi informirala svoju obitelj o predstojećoj deportaciji u Sjevernu Koreju. Za to je smjela nakratko upotrijebiti mobitel jednog kineskog čuvara.

I za nju, ali i za njezinu obitelj je deportacija bila šok. 40-godišnja Cheol-ok je u Kini živjela već 25 godina. Njezina sestra u Londonu je opisuje kao mirnu, ali jaku osobu punu energije. Cheol-ok je 1998. pobjegla iz Sjeverne Koreje, godinu dana nakon njezine starije sestre Kyu-li. U vrijeme njezinog bijega u Sjevernoj Koreji je vladala nezabilježena glad.

Kada je Cheol-ok, kao 14-godišnjakinja, stigla u Kinu, jedan krijumčar ju je "udao" za muškarca koji je bio 30 godina stariji od nje. Njih dvoje imaju jednu zajedničku kćerku, ona je kineska državljanka.

Bez papira

Cheol-ok nikada nije dobila službenu dozvolu boravka u Kini, živjela je povučeno u jednom ruralnom predjelu u pokrajini Jilin na sjeveroistoku Kine. Radila je na polju, a kasnije i u restoranu. Njezin muž se dobro odnosio prema njoj, priča njezina sestra Kyu-li.

U travnju ju je uhapsila kineska policija, vjerojatno prilikom pokušaja da napusti zemlju. "Nije ništa napravila, njezin jedini grijeh je da je rođena u Sjevernoj Koreji", kaže Kyu-li.

Deportacija Cheol-ok u njezinoj je obitelji ponovno otvorila rane koje zapravo nikada nisu ni zacijelile. Osim Kyu-li, i jedna druga, starija sestra je uspjela pobjeći iz izolirane zemlje. I ona je prije toga bila zlostavljana u sjevernokorejskom zatvoru. Sjećanja na te scene je prate i danas: "Otkad je Cheol-ok uhapšena u Kini, imam grozne noćne more", priča Kim Yu-bin, koja također živi u Londonu.

Za DW ona govori i o jednom bratu koji je preminuo u sjevernokorejskom zatvoru. "Pretukli su ga na smrt, strpali tijelo u vreću i bacili." To su joj, kaže, ispričali ljudi koji su bili s njim zatočeni. "To mi je slomilo srce."

Dokumentacija kršenja ljudskih prava

Mnogi ljudi iz Sjeverne Koreje, koji su uspjeli pobjeći u Južnu Koreju ili druge zemlje, svjedoče o stravičnim mučenjima. Izvještaj nevladine organizacije Korea Future se temelji na više od 1000 izjava tih svjedoka, tim izvještajem se dokumentira kršenje ljudskih prava u sjevernokorejskim kaznenim ustanovama.

Sudeći po tim svjedočanstvima, deportirane osobe se najprije podvrgava saslušanju, u okviru kojeg se pokušava saznati što su bili motivi bijega. Jesu li to napravili iz ekonomskih razloga, kako bi pobjegli od gladi i siromaštva? Ili su namjeravali otputovati u Južnu Koreju, koju Sjeverna Koreja smatra smrtnim neprijateljem? Već i to se u Sjevernoj Koreji tretira kao politički motivirano kazneno djelo, odnosno kršenje apsolutne lojalnosti naspram zemlji i njezinom vodstvu, što se očekuje od svih stanovnika Sjeverne Koreje.

Bez obzira kakva se kazna nakon toga definira, svi zatočenici bivaju mučeni, objašnjava Yoo Suyeon iz Korea Future. "Neovisno o tome radi li se o ekonomskim izbjeglicama ili se te ljude tretira kao političke kriminalce, zatočenike se podvrgava pozicijskom mučenju. To znači da oni svaki dan moraju sjediti više od 12 sati prekriženih nogu. Svaki pokret i svaki zvuk može rezultirati individualnim ili kolektivnim kažnjavanjem." DW je razgovarao i s drugim ljudima iz Sjeverne Koreje, koji su bili deportirani iz Kine i koji su kasnije uspjeli pobjeći u Južnu Koreju. I oni su im pričali o mučenjima u zatvoru.

Kina: "Nema dokaza za mučenja"

Već i prije početka masovnijih deportacija u kolovozu 2023., iz Ujedinjenih naroda su pismenim putem apelirati na Kinu da ne deportira ljude iz Sjeverne Koreje. "Pribojavamo se da im zbog toga prijete teška kršenja ljudskih prava poput naprasnih i bezrazložnih hapšenja, mučenja, iznenadnog nestanka ili izvansudskih egzekucija", stoji u pismu koje je Povjerenstvo UN-a za ljudska prava uputilo Kini 18. srpnja.

Oko dva mjeseca kasnije je vlada u Pekingu poslala odgovor UN-u. U njemu se tvrdi kako "trenutno nema dokaza za mučenja ili takozvane 'masivne povrede ljudskih prava' u Sjevernoj Koreji". Dodaje se još kako su Sjevernokorejci ilegalni ekonomski migranti, a ne izbjeglice, i da zato za njih ni ne vrijedi posebna zaštita koja se temelji na Ženevskoj konvenciji o izbjeglicama, tvrdi Kina.

Južnokorejski stručnjak za međunarodno pravo Ethan Hee-seok Shin iz Transitional Justice Working Groupa tu argumentaciju smatra nevjerodostojnom. Kina je, kaže on, "dužna da ne šalje ljude u one zemlje u kojima im prijeti mučenje ili progon". To načelo je sastavni dio Ženevske konvencije i Konvencije protiv mučenja. Kina je ratificirala oba dokumenta.

DW je u više navrata zatražio očitovanje o ovoj temi i od vlade Sjeverne Koreje, ali i Kine. Kina nije reagirala. A sjevernokorejsko veleposlanstvo u Berlinu je u kratkom odgovoru te prigovore nazvalo "manipulativnom propagandom" iza koje stoje "neprijateljske snage" poput SAD-a.

Javni pritisak

Obitelji osoba koje su zatočene u Sjevernoj Koreji u pravilu ne istupaju u javnosti, kako svoje najmilije ne bi izložili dodatnoj opasnosti. No, Kim Kyu-li je odlučila da javnost sazna za njezinu borbu za izgubljenu sestru. Ona je čak otputovala u New York kako bi tijekom jedne konferencije Međunarodnog kaznenog suda pokušala upozoriti svijet na sudbinu Cheol-ok.

"Cheol-ok, ostani jaka i nemoj se predati", to je poruka koju ona šalje svojoj sestri tijekom razgovora s DW-om. Iako i sama zna da je njezina sestra ne može čuti.

Teško je za očekivati da će ona biti puštena iz zatvora, kaže Ethan Hee-seok Shin, čija organizacija pomaže obitelji Kim Cheol-ok. "Ali se ona barem nada, baš kao i mi, da bi ovakva javna pažnja mogla otežati namjere vlasti Sjeverne Koreje da ju muče ili zlostavljaju."