Foto: Hina

ČELNICI zemalja članica NATO-a sastat će se u četvrtak i petak u blizini Cardiffa u Walesu na summitu koji zbog krize u Ukrajini dolazi u trenutku najnapetijih odnosa s Rusijom od završetka Hladnog rata.

Hrvatsko izaslanstvo predvodit će predsjednik Republike Ivo Josipović, a u izaslanstvu su i potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić i ministar obrane Ante Kotromanović.

Uz šefove država ili vlada 28 zemalja članica sudjeluju još i čelnici partnerskih zemalja, ukupno šezdesetak državnika.

Skup se održava u luksuznom hotelskom kompleksu Celtic Manor, pored Newporta, tridesetak kilometara od Cardiffa.

Na osiguranju sudionika summita angažirano je 9500 policajaca.

Zbog ozbiljnosti situacije u odnosima s Rusijom, ovaj summit i prije početka u NATO-u ocjenjuju povijesnim.

Jačanje NATO-a u istočnoj Europi

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen najavio je da će čelnici zemalja članica na summitu donijeti odluku o jačanju nazočnosti Saveza u istočnoj Europi, u što su uključene udarne postrojbe koje se mogu vrlo brzo rasporediti u slučaju potrebe.

"Na summitu ćemo osigurati da Savez bude spreman, sposoban i voljan braniti saveznike od bilo kakvog napada. Donijet ćemo Akcijski plan o pripravnosti (RAP), koji će NATO učini agilnijim nego što je ikad bio", rekao je Rasmussen na konferenciji za novinare početkom tjedna u Bruxellesu.

Dodao je da je RAP odgovor na "agresivno ponašanje Rusije", ali i da će omogućiti Savezu odgovor na sigurnosne izazove gdjegod se pojavili.

Rasmussen kaže da NATO s RAP-om neće kršiti sporazum o međusobnim odnosima između Saveza i Rusije potpisanog 1997. godine u Parizu, koji, između ostaloga, uključuje i obvezu NATO-a da na svojim istočnim granicama neće jačati vojnu nazočnost sa stalno raspoređenim snagama. Obje strane su se u tom sporazumu obvezale da se ne smatraju protivnicima i da će surađivati na stvaranju trajnog i inkluzivnog mira u euroatlantskom području.

U NATO-u kažu da taj sporazum krši Rusija, a u Moskvi ističu da NATO već i samom najavom o jačanju nazočnosti na istoku zaoštrava napetost.

RAP predviđa udarne postrojbe, snage u vrlo visokom stupnju pripravnosti, koje su sposobne rasporediti se u vrlo kratkom roku. Izvori u NATO-u kažu da će te postrojbe na terenu imati stožer s oko stotinu ljudi, a da će u roku od dva dana biti moguće rasporediti bataljun - 600 do 800 ljudi, a u pet dana brigadu - od 4000 do 6000 ljudi.

Odnosi između Zapada i Rusije zaoštrili su se zbog krize u Ukrajini, zbog koje NATO optužuje Rusiju za nepoštivanje njezinih međunarodnih obveza i poziva je da zaustavi nelegalne vojne aktivnosti i obustavi potporu proruskim separatistima na istoku Ukrajine.

Rusija je uznemirena najavama iz Kijeva da će nakon parlamentarnih izbora predložiti zakon kojim bi zemlja odustala od odluke da neće tražiti članstvo u NATO-u. Na summitu u Bukureštu 2008. godine NATO je donio zaključke prema kojima Ukrajina i Gruzija mogu postati članicama Saveza ako to žele i ako ispunjavaju uvjete. U Gruziji je nakon toga došlo do rata, a u Ukrajini je proruska vlada donijela odluku da neće tražiti članstvo u NATO-u.

U NATO-u kažu da nisu promijenili mišljenje, ističući da svaka zemlja ima pravo odlučiti o svojoj sigurnosnoj politici, uključujući i o članstvo u Savezu, bez miješanja sa strane. U slučaju da Ukrajina promijeni svoju odluku o ostanku izvan Saveza, o tome će se s njom razgovarati, kažu u NATO-u.

Na summit je pozvan i ukrajinski predsjednik Petro Porošenko s kojim će čelnici Saveza razgovarati o jačanju suradnje s Kijevom. Jedna od ideja je da se osnuju fondovi za pomoć u osposobljavanju i osuvremenjivanju ukrajinskih vojnih snaga.

Dva posto BDP-a za obranu

Zbog ukrajinske krize očekuje se da će NATO u svojim zaključcima pozvati svoje članice da povećaju izdatke za obranu i da se u sljedećih deset godina približe zacrtanom cilju o izdvajanju dva posto BDP-a za obrambene svrhe.

Cilj o izdvajanju dva posto BDP-a za obranu sada ispunjavaju samo četiri članice: Sjedinjene Države, Velika Britanija, Grčka i Estonija, a blizu toga cilju su Poljska, Francuska i Turska, dok sve ostale članice zaostaju. Hrvatska je na 1,2 posto.

Summit bi također mogao u zaključcima utvrditi cilj da za deset godina zemlje članice iz obrambenog proračuna izdvajaju 20 posto na troškove za vojnu opremu. Trenutačno samo tri zemlje, Turska, Velika Britanija i Sjedinjene Države izdvajaju preko 20 posto svog obrambenog proračuna za opremu i oružje. Prema statistikama NATO-a, Hrvatska u te svrhe izdvaja 10,7 posto svoga obrambenog proračuna.

Očekuje se da će na summitu biti potvrđeni zaključci koje se u lipnju donijeli ministri vanjskih poslova o politici "otvorenih vrata", koja predviđa početak intenzivnog dijaloga s Crnom Gorom, a najkasnije krajem iduće godine Savez bi trebao donijeti odluku hoće li toj zemlji uputiti poziv za članstvo. Također je predviđeno usvajanje paketa o jačanju suradnje s Gruzijom.

Na summitu će biti riječi o Afganistanu, gdje NATO ove godine završava svoju najveću vojnu operaciju u povijesti, a 2015. treba započeti s civilnom misijom osposobljavanja afganistanskih vojnih snaga.

Također će se razgovarati o Siriji i Iraku.

Summit formalno započinje u četvrtak u 13 sati po lokalnom vremenu (14 sati po srednjoeuropskom) sastankom čelnika 28 zemalja članica s čelnicima 27 zemalja koje sudjeluju u operaciji ISAF u Afganistanu.

Kasnije isti dan sastaju se čelnici NATO-a s ukrajinskim predsjednikom Porošenkom, a navečer saveznički čelnici imaju radnu večeru.

Paralelno s tim, u četvrtak popodne ministri vanjskih poslova NATO-a sastaju se sa svojim kolegama iz četiri zemlje aspirantice na članstvo u Savezu (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija i Gruzija).

Istodobno se ministri obrane NATO-a sastaju sa svojim kolegama iz 24 zemlje u okviru interoperabilne platforme.

Navečer će ministri vanjskih poslova i ministri obrane imati odvojene radne večere.

U petak, drugi dan summita, čelnici 28 zemalja članica održat će dva radna sastanka, jedan prijepodne u 9.30 sati, a drugi u 13.00 sati. Na tim sastancima čelnici bi trebali usvojiti ključne dokumente, između ostalih, akcijski plan o pripravnosti i obvezu o većem izdvajanju za obranu.

Ministri vanjskih poslova u petak imaju sastanke s predstavnicima EU-a, OESS-a i Vijeća Europe, a ministri obrane sa svojim kolegama iz Australije, Finske, Gruzije, Jordana i Švedske s kojima će razgovarati o jačanju suradnje.

Rusija održava vježbe strateških raketnih snaga

Rusija će u rujnu održati velike vojne vježbe na kojima će testirati pripravnost strateških raketnih snaga, prenosi agencija RIA rusko ministarstvo obrane.

Održavanje vježbi najavljeno je u trenutku dok su pojačane tenzije u odnosima s NATO-om zbog ukrajinske krize.

RIA prenosi da će u vježbama sudjelovati više od 4.000 vojnika i oko 400 jedinica uključujući zrakoplovne.

Putin i Porošenko nakon Minska

Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov ukrajinski kolega Petro Porošenko raspravljali su telefonski o načinima izlaska iz krize u Ukrajini, izjavio je u srijedu glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Tijekom razgovora dvojica predsjednika raspravljala su "o vojnoj i humanitarnoj krizi u Ukrajini. Čelnici su izmijenili gledišta o činjenici da se prioritet treba dati prekidu prolijevanja krvi na jugoistoku zemlje", rekao je Peskov a citirala ruska novinska agencija.

"Stajališta dvojice predsjednika glede načina izlaska iz te teške krize velikim se dijelom podudaraju", kazao je on.

Dvojica šefova država vidjeli su se u Minsku 26. kolovoza na regionalnom summitu s predstavnicima EU-a ali to nije dovelo do pravog ublažavanja krize.