Foto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

PROMETNI stručnjak Željko Marušić prokomentirao je tragičnu prometnu nesreću do koje je došlo sinoć u Kotoribi, a u kojoj je nakon izlijetanja s ceste poginula majka dvoje djece.

> VIDEO 20-godišnjakinja u Međimurju sletjela s ceste, zabila se u raspelo i poginula

Njegovu analizu u nastavku prenosimo u cijelosti.

"Tragičan ishod nesreće, u kojoj je sinoć u 22:55 u Kotoribi poginula 20-godišnja majka dvoje djece, nakon izlijetanja, koje prometno-tehnički, u uređenom prometnom sustavu, nije trebalo biti pogibeljno, jer je netko, protivno temeljnim prometnim pravilima, u nezaštićenu zonu izlijetanja, postavio masivno kameno raspelo, pokazuje zbog čega Hrvatska, premda je u cestovnu prometnu infrastrukturu, razmjerno, uložila naviše u Europskoj uniji, ima 60 posto veću razmjernu smrtnost na cestama od prosjeka EU-a.

EuroRAP (European Road Assessment Programme), europski program ocjenjivanja sigurnosnih značajki cestovne infrastrukture, od 1999. jedan od temelja cestovne prometne strategije Europske unije, temelji se na strategiji da ceste 'opraštaju' greške vozačima. A ne da ih masakriraju, kao u ovom slučaju. Sustav je tako postavljen, da u slučaju kad neodgovorni vozač ili vozačica izleti s ceste ishod ne bude tragičan, odnosno da minimizira vjerojatnost težih posljedica.

U Hrvatskoj sigurnosne značajke cestovne infrastrukture može pogibeljno pogoršati bilo tko, koristeći 'blagodati' anarhije u sustavu, izgrađujući armirano betonske-mostiće preko odvodnih kanala uz prometne trakove, postavljanjem armirano-betonskih i čeličnih stupova, trafostanica, masivnih kamenih raspela..., bez odgovarajućeg odobrenja temeljenog na prometno-tehničkoj studiji".

Neodgovorna sadnja

"Kad se neodgovorno posade stabla uz cestu, netko to danas smatra pitanjem hortikulture. No, već sutra to postaje ozbiljni prometni problem, zbog kojeg svake godine gubimo desetke života. Nije najveći problem što je lokalna zajednica, vjerojatno potporom lokalnog župnika, u prometni sustav bez odgovarajućeg odobrenja, postavila objekt s pogibeljnim utjecajem na pasivnu sigurnost. Najveći je problem što je u Hrvatskoj to, nažalost, moguće.

Moguće je jer vlada anarhija, neodgovornost i nestručnost po cijeloj vertikali prometnog sustava. Ova nesreća ukazuje na nužnost temeljnih promjena u prometnom sustavu RH uz uvođenje upravljanja cijelim cestovnim sustavom, globalnim, regionalnim i lokalnim, iz jednog mjesta, Ministarstva prometa.

Apsurdno je da prometnom sigurnošću upravlja MUP, a ne Ministarstvo prometa, apsurdno je da lokalna zajednica može utjecati odnosno mijenjati prometna pravila, pa je samo pitanje vremena kad će netko glavu izgubiti, navikavši da mu zelena desna strelica na semaforu daje potpuno prvenstvo prolaza, a u Karlovcu već ne, što je u Zagrebu, dijelom i mojom inicijativom, ukinuto treptanje zelenog svjetla na semaforima brzih gradskih prometnica pred paljenje žutog, jer motivira vozače na nabijanje gasa i 'hvatanje' prolaska barem kroz žuto opasnim prekoračenjem brzine, a nekim gradovima je to zadržano. Neujednačenost prometnih propisa podjednako je pogibeljna kao i kršenje".

Apsurdna praksa

"Apsurdno je da uz prometnice svatko može postaviti i posaditi bilo što, a da se ne ishodi odgovarajuće odobrenje. Ovaj slučaj potvrđuje da to nikako ne smije biti u nadležnosti prometnog odjela neke lokalne zajednice, podložnog utjecajima i s nedovoljno prometno-tehničkog znanja.

Cjelokupnim prometnim sustavom, posebice cestovnom infrastrukturom kao 'krvotokom društva', poput telekomunikacija, treba upravljati iz jednog mjesta, iz Ministarstva prometa. Dobra organizacija može i treba osigurati ne samo kvalitetu, nego i brzinu rješavanja problema.

Niti jedan odgovorni prometni stručnjak ne bi odobrio postavljanje potpuno nezaštićenog masivnog kamenog objekta na vanjskoj strani putanje, dakle u zoni izlijetanja, lokalne ceste koja omogućava razvijanje razmjerno velike brzine. Zbog toga odmah treba osporiti i zaustaviti rekonstrukciju.

Ova tragična nesreća pokazuje kako Ministarstvo prometa hitno treba napraviti popis svih mjesta na hrvatskim prometnicama, od autocesta i državnih cesta, do županijskih i lokalnih, koje ne ispunjavaju temeljne odrednice EuroRAP-a. Dakle benigna izlijetanja pretvaraju u tragedije. Potom treba napraviti program sanacije odnosno uklanjanja opasnih objekata, a odmah na svima uvesti dodatnu signalizaciju i sniziti najveću dopuštenu brzinu", zaključuje Marušić.