Foto: Index

"PREMA neslužbenim informacijama, Hrvatsku je, od ulaska u EU do danas, napustilo oko 450 liječnika. Riječ je mlađim ljudima, dobne skupine od 35 do 39 godina, koji su u naponu radne snage Sada se pak bilježi i sve veća tendencija odlaska mladih ljudi koji su netom završili fakultet i položili državni ispit te su na početku staža i karijere koju ne žele više niti započinjati u Hrvatskoj.

Mladi liječnici se više neće željeti ni upuštati u potpisivanje bilo kakvih ugovora po bolnicama, što je znak za uzbunu jer je budućnost hrvatskog zdravstva time u temeljima uzdrmana", kaže za Index Ivana Šmit, dr. med, iz Organizacijskog odbora prosvjednog skupa liječnika koji će se održati u Zagrebu, u subotu, 3. prosinca u simboličnih 5 do 12, ispred zgrade Ministarstva zdravstva, Ksaver 200 a.

"Zadržimo liječnike u Hrvatskoj", kratka je i jasna poruka koju će liječnici s prosvjeda uputiti nadležnima koji itekako mogu, no ne čine apsolutno ništa da se zaustavi alarmantan odljev liječnika iz hrvatskih bolnica. U moru razloga zbog kojih liječnici, u sve većem broju, donose odluku da svoju hrvatsku adresu zamijene inozemnom, tri su najvažnija  - neujednačena praksa određivanja ugovornih obaveza liječnicima u Hrvatskoj i neravnopravan položaj u kom se trenutno nalaze, nepovoljni uvjeti rada mladih liječnika te konstantno rastuće nezadovoljstvo.

Plaće nisu jedini razlog odlaska liječnika iz Hrvatske

"Plaće nisu, kako nam često predbacuju, glavni i jedini razlog zbog kojeg liječnici odlaze iz Hrvatske. Temeljni razlozi su loši uvjeti rada, nedostatak nečega što je elementarno, vremensko kadrovski normativi, dakle nešto što svaki uređeni sustav ima. Liječnici u Hrvatskoj pak dolaze na posao gdje zatiču potpuni kaos, ne znamo koje radno mjesto pokrivamo, koju dnevnu količinu posla trebamo obaviti, nemamo na čemu raditi, nismo zaštićeni zakonom, kazneno nas se progoni….

U anketama o razlozima zbog kojih žele otići iz Hrvatske liječnici u prvom redu navode nemogućnost napredovanja, diskriminaciju, kaos na poslu po pitanju organizacije i uvjeta rada, što frustrira te većina nas liječnika na posao svakodnevno ide s grčem u želucu", kaže dr. Šmit.

Osvrnula se i na česte optužbe upućene na adresu liječnika kojima se spočitava da su diplome i specijalizacije „dobili“ besplatno, a nakon što su postali specijalisti, napuštaju zemlju koja im je to omogućila.

"Prigovori liječnicima da im se plaća specijalizacija su potpuno neutemeljeni. To nije plaćanje edukacije, nego plaća za rad. Naime, liječnici koji su na specijalizaciji rade te, nakon što su odradili hitnu ambulantu, posao na odjelu i sl., dolaze kući i potom sate provode učeći. Ukratko, država ne plaća edukaciju nego plaća liječnike koji rade i na radu se usavršavaju. Naglašavam da mi nismo protiv toga da se vrate troškovi plaća mentorstva, troškovi specijalističke knjižice i sve ostalo što  nije direktna naknada za fizički obavljen posao, no bilo bi protuustavno da se čovjeka ne plati za njegov rad", poručuje dr. Šmit.