Foto: AFP

BORBA protiv ACTA-e u Hrvatsku je službeno stigla u četvrtak, kada je haktivistički kolektiv Anonymous srušio internetske stranice Ive Josipovića. Hrvatski predsjednik podržao je ACTA-u i odmah na sebe navukao bijes online zajednice.

Već u subotu se borba protiv ACTA-e seli na ulice. Prosvjedi će se održati u Zagrebu (u 15 sati ispred Ministarstva vanjskih poslova na Zrinjevci), Splitu (u 15 sati na Peristilu), Rijeci (u 15 sati kod Radio Rijeke), Osijeku (u 15 sati na Trgu Ante Starčevića) i Puli (u 15 sati na Forumu).

Hrvatska vlada o ACTA-i, prema riječima potpredsjednice Milanke Opačić, još nema stav. O kontroverznom međunarodnom sporazumu koji je izazvao prosvjede diljem Europe, provest će se argumentirana javna rasprava, obećava Opačić. To je cilj i Tonina Picule, saborskog zastupnika SDP-a i bivšeg ministra vanjskih poslova, koji za sebe kaže da je "iznadprosječni korisnik interneta".

Korisnike interneta treba pitati što misle

"Da sam sutra u Zagrebu, vjerojatno bih došao podržati prosvjed na Zrinjevcu, ali idem na hladni jug. Prosvjednicima mogu dati samo jednu 'remote' podršku", kazao je Picula u razgovoru za Index. Picula priznaje da još nije donio konačni sud oko ACTA-e. Mora se, kako kaže, dodatno informirati. No, vjeruje da se ogromni otpor tom sporazumu nije javio bez dobrog razloga.

"Očito je da se priča oko ACTA-e pripremala čitav niz godina. Koliko god da je stara borba za dostupnost informacija, toliko je stara i borba onih kojima to ne odgovara, koji to žele spriječiti", kaže nam Picula.

Priča oko zaštite autorskih prava nije od jučer, tvrdi bivši ministar. "Inicijativa za zaštitu autorskih prava sama po sebi ne bi bila sporna. Ali čini mi se da se ovaj put pokušava nešto promovirati mimo javne rasprave, bez razgovora s onima koji računala koriste 24 sata dnevno", smatra Picula.

Cenzura na mala vrata?

Razgovor o kontroli sadržaja na internetu, ističe SDP-ov zastupnik, nikad nije bio izloženiji političkoj raspravi nego danas. "Uzmimo samo u obzir Arapsko proljeće, koje nam je pokazalo koliko društvene mreže mogu biti bitne u borbi protiv diktatora i autoritarnih režima. To je situacija koja ističe važnost slobode komuniciranja na internetu. Svaki pokušaj da se ta sloboda regulira, odnosno da se neke stvari zaštite, mora biti prilagođen korisničkoj masi. Formirane su čitave generacije koje bez interneta ne mogu - bilo profesionalno ili rekreativno - i svaka intervencija u taj prostor zahtjeva pomnu komunikaciju s ljudima", tvrdi Picula.

Utoliko je nervoza korisnika interneta, smatra Picula, itekako opravdana. Da ACTA ni u političkim krugovima nije primljena bez rezerve, vidljivo je i po reakciji šefa socijalista u europskom parlamentu Martina Schultza, kao i još nekolicine europarlamentaraca poput Hannesa Swobode. Picula podsjeća da je sličnu reakciju među dijelom zastupnika u američkom parlamentu imala i SOPA, od koje se, makar privremeno, odustalo upravo zbog jakog otpora online zajednice.

"Sve to skupa upućuje da treba biti oprezan. Kao država moramo imati zreo i odgovoran odnos na tom pitanju. Najgore je nešto skrivati od javnosti, pričati da je to bezazlen akt koji neće imati utjecaj na dosadašnje korištenje interneta, kada to možda i nije tako. Moramo pratiti i sve što se događa u Europskoj uniji, čija ćemo članica uskoro postati nakon čega će se i na nas odnositi europske odredbe. Ne možemo dopustiti da se cenzura uvede na mala vrata", zaključuje Picula.