MOSTOV Nino Raspudić, SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić, DP-ov Igor Peternel i HDZ-ov Karlo Ressler gostovali su sinoć u HTV-ovoj emisiji Otvoreno. Raspravljali su o rastu migrantskog pritiska na vanjske granice Europske unije koji se intenzivirao zbog ratova u svijetu.

Raspudić se osvrnuo na ideju uvođenja seoskih straža, koju je predložio njegov stranački kolega i gradonačelnik Sinja Miro Bulj. Raspudić tvrdi kako je Bulj navedeni prijedlog iznio tek nakon što je pozvao institucije da "začepe" granicu.

Raspudić: Imamo golem problem

"Ja ću vas samo nadopuniti. Ono što je Miro Bulj prvo rekao je da poziva nadležne institucije da začepe granicu, a ako se ovo nastavi, poveća i eskalira, da će se ljudi morati samoorganizirati. Samoorganiziranje je obrana vlastitog života, sigurnosti vlastite obitelji, svoga susjeda i imovine, i nešto što je zakonito. On je pozvao nadležne institucije da zatvore granicu", kazao je. 

"Imamo golem problem. Dobili smo izvješće o stanju ilegalnih migracija koje ćemo u četvrtak diskutirati u saboru i to izvješće je zastrašujuće. Možemo poslije konkretno, kako o brojevima, tako i o pokušaju relativizacije u tom izvješću. Žele nas uvjeriti da to nije tako strašno, a brojevi doista jesu strašni. Dan nakon je krenula hajka na Miru Bulja, ali sljedeći dan je došla vijest da su u međusobnom oružanom obračunu migranata u Srbiji poginule tri osobe", dodao je. 

Napomenuo je kako je dio Pakistanaca koji je sudjelovao u pucnjavi u Srbiji uhićen u Zagrebu. "Dolazeći u ovaj studio, vidio sam na portalima vijest da je pet Pakistanaca koje se povezuje s tim obračunom uhićeno u Zagrebu, i to na području Trešnjevke gdje živim. Situacija je alarmantna i smatram da o tome treba ozbiljno razgovarati", naveo je. 

Hajdaš Dončić: Hrvatska ne može sama riješiti problem

Hajdaš Dončić, koji obnaša dužnost predsjednika Odbora za nacionalnu sigurnost, smatra kako je ideja seoskih straža neprimjerena i da taj posao u demokratskoj zemlji radi policija.

"To je neprimjereno. U Hrvatskoj kao demokratskoj zemlji postoji policija koja je nadležna za očuvanje reda i mira. Seoske straže ne mogu riješiti ovaj problem. Ovaj problem ne može riješiti ni Hrvatska sama. Ovaj problem je zakuhala davno i Europa i Zapad, tzv. razvijeni Zapad koji je većinu migranata ostavio na cjedilu", poručio je. 

Objasnio je kako Hrvatska na migrantskoj ruti ima ulogu "protočnog bojlera" i upozorio da trenutno "u principu ne postoji nešto što se zove EU". "Mi smo ovdje, nažalost ili na sreću, protočni bojler u jednom sustavu koji se korjenito mijenja, gdje u principu ne postoji nešto što se zove EU. Postoje isključivo partikularni interesi pojedinih država, tj. zemalja članica", rekao je. 

"Postoji veliki vremenski interval između usuglašavanja komisije, vijeća i parlamenta. Njemačka ima neku svoju politiku, Francuska svoju, Danska ima svoju. Tu Hrvatska osobito zbog okruženja, a to su BiH i Srbija, kojima EU nije propisala mrkvu i batinu, koje imaju bezvizne režime s određenim zemljama, nažalost ne može puno pomoći", nastavio je. 

Podsjetio je kako postoje kanali preko kojih Hrvatska može zatražiti pomoć, ali i da sve veći problem predstavljaju niske kazne za slučajeve krijumčarenja kojih je u Hrvatskoj zabilježeno 347.

"Možemo zatražiti djelomičnu pomoć Frontexa. Ovo što je danas prisutno u Hrvatskoj, vjerujte da je u Italiji i Austriji mnogo dramatičnije nego u Hrvatskoj. Ja još do sada nisam primijetio da su oni izazvali neki veći incident, što ne kažem da se ne može dogoditi. Ključan problem je da u Hrvatskoj 347 osoba uhvaćeno zbog šverca ljudi, 84% je uvjetno osuđeno do godinu, dvije i novčanom kaznom do 10 tisuća eura. To nije normalno", uvjeren je. 

Ressler: Treba nastaviti ulagati u policiju

Europarlamentarac Karlo Ressler je istaknuo da je Hrvatska policija uspjela zaustaviti kretanja u Brodsko-posavskoj županiji te da tema migracije u brojnim raspravama izaziva pažnju.

"Za početak, Hrvatska policija nije samo pokušala, nego uspjela zaustaviti kretanja koja su išla zapadnim dijelom Brodsko-posavske županije. Nema nikakve dileme da je ovo tema koja od 2019. godine u brojnim raspravama izaziva pažnju. Nema nikakve dileme da je Hrvatska na nevjerojatno snažnom migracijskom pritisku, na jedinoj pravoj kopnenoj ruti koja ide prema Europi", kazao je. 

Priopćio je kako se ove godine očekuje "preko 100 tisuća" prelazaka granice i priznao da su takve brojke zabrinjavajuće. "Na tzv. zapadno-balkanskoj ruti, praktički, kroz ovu godinu ćemo imati broj prelazaka preko 100 tisuća. To su brojevi koji su zabrinjavajući, to su brojevi na koje će se upozoriti i o kojima će se raspravljati. Ne postoje magična rješenja za ovakve globalne fenomene", ustvrdio je.

Komentirao je i tvrdnje o tome da su policiji vezane ruke. Ressler je poručio kako treba nastaviti ulagati u Hrvatsku policiju i optužio oporbeni SDP da je protiv toga bio "u više navrata".

"Vrlo vjerojatno je vrhunac trenutnog vala iza nas, međutim, to ne znači ne trebamo i dalje nastaviti ulagati, kao što se i ulagalo od 2016. godine u Hrvatsku policiju s EU fondovima, protiv čega je SDP bio u više navrata u Europskom parlamentu", rekao je. 

"Svjedočili smo različitim pokušajima orkestriranih blaćenja Hrvatske policije i hrvatske vlade u brojnim plenarnim raspravama gdje smo morali braniti Hrvatsku policiju od takvih napada koji su dolazili, prije svega, da budem iskren, iz pozicije političke grupacije zelenih i drugih radikalno lijevih grupa", dodao je.

Peternel: Hrvati ne žele opet biti vojna krajina

Peternel tvrdi kako su ljudi zabrinuti za vlastitu sigurnost. "Lako je gospodinu Ressleru reći da bi se trebali svi skupa kloniti takvih razbacivanja. Međutim, to objasnite ljudima kojima je svakodnevno ugrožena imovina, koji očajavaju, koji osjećaju zabrinutost za vlastitu sigurnost. Njima je potrebno to objasniti, zbog čega ne mogu osjećati onu sigurnost kako su imali svih ovih godina, nego se sad moraju suočavati s nekim ugrozama za koje smatraju da to nije potrebno", naglasio je.

Vjeruje da Hrvatska ima dobre zakone, ali je ukazao na brojeve koji se odnose na traženje azila. "Mi imamo dobre zakone. Imamo Zakon o nadzoru državne granice, imamo Zakon o strancima, imamo Zakon o međunarodnoj zaštiti ljudi. Dakle, to je ono što mi imamo. A koji su naši brojevi", upitao je. 

"Pazite vi sad ove brojeve. Znači od 2015. do 2021. godine cca. 15.000 traženja azila. S time da u 2015. imamo 152, a od 2018. do 2021. 12.500. Samo u prvih 10 mjeseci ove godine, pazite brojku, 54.482. Samo prvih 10 mjeseci ove godine. Koja je struktura? 81.4% su muškarci. Otkud dolaze ti ljudi? Afganistan 17.400, Turska 7000, Ruska Federacija 6300, Maroko 5300 pa Pakistan, Irak, Bangladeš, Sirija, Nepal, Indija, Iran. Jesu to zemlje u kojima vlada ratno stanje? O čemu mi pričamo", nastavio je.

Smatra kako se radi o "ugrozi strukture stanovništva Europe" i da je na djelu "za sada neoružana okupacija europskog prostora" te da Hrvati ne žele opet biti vojna krajina. "Dakle, ovdje se radi o apsolutno, s predumišljajem, ugrozi strukture stanovništva Europe. Ovo je neoružana, za sada neoružana okupacija europskog prostora", ustvrdio je. 

"Dobili smo podatke iz Europske unije da je samo u 2014. i 2015. godini u prostor Schengena ušlo preko milijun ljudi. Mi imamo situaciju Dublinskog sporazuma. Ok, ti ljudi će svi otići. Mi se s tim slažemo. Za sada je to tako. Ali što će biti kad se ispune kvote? Po Dublinskom sporazumu oni će se vraćati natrag. Oni će postati ovdje teret našoj državi. Što ćemo mi s tim ljudima? A druga je stvar, što mi ne želimo biti vojna krajina. Naši ljudi ne žele se s tim baviti", zaključio je.

Ressler: Ova tema je emotivno nabijena

Ressler je pozvao da rasprava ne bude "natjecanje u pompoznom ispaljivanju jeftinih političkih pokušaja", pogotovo kada se radi o temi koja je emotivno nabijena.

"Ovo nije nekakvo natjecanje u nekakvom pompoznom ispaljivanju nekakvih različitih jeftinih političkih pokušaja lovljenja poena uoči superizborne godine. Pogotovo o bilo kojoj temi, a pogotovo o ovako važnoj temi, o temi koja je emotivno nabijena, koja je važna našim građanima, koja je osjetljiva i gdje se radi u konačnici o sigurnosti naše granice, gdje se radi o hrvatskoj nacionalnoj sigurnosti", kazao je. 

Pozvao je na veću dozu odgovornosti kada se radi o raspravama u saboru te ustvrdio da oporba i vlast igraju dvije različite političke utakmice. 

"Zato mislim i apeliram stvarno i na raspravu u Hrvatskom saboru da ovo bude malo ozbiljnije, da razgovaramo otvoreno, da razgovaramo o tome jer nakon što se složimo sa situacijom kakva je danas, postoji ozbiljna razlika, u političkoj utakmici koju igramo mi i koju se igra s druge strane na račun nekakvih takvih retoričkih figura iza kojih ne stoji ništa", naveo je.