DO KRAJA 2018. godine Hrvatska treba uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom. Ciljevi koji su zacrtani u Zakonu o održivom gospodarenju otpadom i preuzeti iz pristupnih pregovora s Europskom unijom su smanjenje odlaganja i povećanje recikliranja, a za što je preduvjet uvođenje primarne selekcije, zatim sanacija postojećih odlagališta otpadom i izgradnja centara za gospodarenje otpadom.

 

Cilj o smanjenju odlaganja ostvarit će se tako da gradovi i općine od 24. srpnja 2014, sukladno odredbama u Zakonu o održivom gospodarenju otpadom moraju građanima omogućiti razvrstavanja sljedećih 7 iskoristivih komponenti otpada: papir, metal, staklo, plastika, tekstil, problematični otpad i glomazni otpad. Ostvarenje cilja prati se kroz količine otpada odloženog na odlagališta a propisano je po godinama u tonama, objavilo je Ministarstvo zaštite okoliša.

 

 

"Drago mi je da su se mnogi gradovi probudili i počeli s uvođenjem primarne selekcije. U posljednjih 10 mjeseci, od stupanja na snagu Zakona o održivom gospodarenju otpadom, 223 grada i općine pokrenuli su projekte primarne selekcije vrijedne 337 milijuna kuna. U istom periodu godinu dana ranije radilo se o samo 47 gradova i općina i projektima gotovo 10 puta manje vrijednosti. To je jasan pokazatelj da su jedinice lokalne samouprave shvatile ozbiljno svoje obaveze. I to su, moramo biti iskreni, tektonski pomaci ako pogledamo desetljeće iza nas u kojem naši prethodnici nažalost nisu napravili gotovo ništa.“ – rekao je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović na konferenciji za novinare o uvođenju primarne selekcije.

 

Cilj o povećanju recikliranja na minimalno 50% do 2020. godine za komponente papir, staklo, plastika i metal ostvarit ćemo odvojenim skupljanjem, ponovnom uporabom i recikliranjem. Odvojeno skupljanje gradovi i općine dužni su osigurati kroz zelene otoke, reciklažna dvorišta i, najvažnije, omogućujući građanima odvajanje na kućnom pragu.

 

Pored navedenih, jedna od obaveza koje je Republika Hrvatska preuzela je da do 1. siječnja 2015. godine uvede odvojeno sakupljanje posebnih kategorija otpada: papira, metala, plastike, stakla, tekstila i obuće, električnog i elektroničkog otpada (EE), baterija i akumulatora, otpadnih vozila, guma, otpadnih ulja i medicinskog otpada.

 

Putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurana su im stručna pomoć i sredstva za nabavu spremnika, komunalne opreme, vozila, uređenje reciklažnih dvorišta. Da se misli ozbiljno i da više neće biti prolongiranja rokova, pokazalo se i akcijom pojačanog nadzora Velika čistka.

 

U posljednjih 10 mjeseci 223 grada i općine pokrenule su projekte primarne selekcije ukupne vrijednosti 337 milijuna kuna. U istom periodu godinu dana ranije radilo se o samo 47 gradova i općina i projektima vrijednima tek 37,2 milijuna kuna.

 

Do prošle godine samo je 29 gradova i općina imalo reciklažna dvorišta, a trenutno je u Fondu u pripremi 76 projekata u 69 gradova i općina.

 

 

"U proteklih 10 godina vrijedne sirovine bacale su se na odlagališta. Na taj način je u zemlju zakopano 5 milijardi kuna vrijednih sirovina. Zato je recikliranje toliko važno, jer moramo razmišljati o resursima koje koristimo. Uvođenjem održivog sustava gospodarenja otpadom u narednih par godina otvara se mogućnost udvostručenja broja radnih mjesta u tom sektoru sa sadašnjih 6.000 na 12.000. Osigurava se čisti okoliš i veća kvaliteta života građanima.“ – istaknuo je ministar Zmajlović.

 

Iako cjeloviti sustav gospodarenja otpadom još uvijek nije uspostavljen, zahvaljujući naporima na uvođenju primarne selekcije i izgradnji potrebne infrastrukture, već sada su pomaci vidljivi. Ako gledamo samo komunalni otpad, prema službenim podacima EUROSTAT-a 2011. godine smo na odlagališta bez obrade odlagali čak 92% komunalnog otpada. Zadnji službeni podaci, za 2012. godinu, pokazuju da odlažemo 85%. Europski prosjek je 34%. Pomak sa 92% na 85% je dobar i pokazuje da su se svi u sustavu probudili jer je količina recikliranja komunalnog otpada udvostručena i to sa 8% u 2011. na 16% u 2012. godini. No ne smijemo stati.

 

Kako bi se ostvarili zacrtani ciljevi i ispunile preuzete obaveze, uz uvođenje primarne selekcije, intenzivno se radi i na sanacijama odlagališta i izgradnji centara za gospodarenje otpadom. Od 301 odlagališta otpadom do sada je sanirano120 odlagališta, a na njih 77 su sanacije u tijeku.

 

 

Ove godine s radom će započeti i prva dva centra za gospodarenje otpadom, Marišćina i Kaštijun, a više ih je u visokoj fazi pripremljenosti. Samo vrijednost izgradnje svih centara za gospodarenje otpadom procjenjuje se na oko 4,8 milijarde kuna, a za njihovu realizaciju oko 65% iznosa osigurat će se u EU fondovima.

 

Zmajlović je naglasio da više nema prolongiranja rokova jer je više od 10 godina nepovratno izgubljeno na takozvane prijelazne periode, te se primarna selekcija mora uvesti u rokovima koji su zacrtani. To zahtjeva dosljedno provođenje propisanog, stalni nadzor i financijsku i stručnu pomoć gradovima i općinama.

 

"Nećemo se svi probuditi 24. srpnja i pred vratima zateći 4 kante - nažalost. Ali moramo krenuti. Zato od srpnja pojačavamo nadzore nad primarnom selekcijom s ciljem ubrzanja svih aktivnosti vezanih uz uspostavu sustava. Svaki građanin mora dobiti mogućnost da na svome kućnom pragu donese odluku što je smeće, a što otpad - korisna sirovina koja se može reciklirati. I njihovi gradonačelnici i načelnici dužni su im to osigurati.“ – zaključio je Zmajlović.