Foto: Oracle

KONAČNI rezultati BASON online ankete predviđaju tijesnu relativnu pobjedu Narodne koalicije sa 59 do 61 mandatom ispred HDZ-ovih 52 do 54 (bez dijaspore). Most bi ostao treća stranka sa 12 do 14 mandata, dok Živi zid može biti najveće iznenađenje izbora sa potencijalnih 8 mandata. Koaliciji za premijera Milana Bandića predviđamo 1 do 3, a stranci Pametno od 0 do 2 mandata. Regionalnom IDS-u predviđamo 3, dok HDSSB-u na 1 do 2 mandata.

Znanstvenici Vinković, Šikić i Vuković za Index: Zašto su naša predviđanja izbora točnija od ostalih?

Ukupni odnos snaga bit će vrlo vjerojatno sličan onome nakon prošlogodišnjih izbora, s time da je Narodna koalicija u vodstvu nad HDZ-ovom, dok su Most i Živi zid stranke koje će vjerojatno imati odlučujuću ulogu u sastavljanju nove vlade. Ovakav rezultat sugerira nove duge pregovore o sastavljanju vlade, te nisu isključene mogućnosti novih izbora, manjinske vlade niti velike koalicije.

Distribucije mandata - koliki su minimumi i maksimumi za svaku stranku?  

Uzevši u obzir sve moguće granične mandate i distribuciju vjerojatnosti mandata za svaku stranku, može se vidjeti kako potencijalni mandati za Narodnu koaliciju variraju od 55 do 64, sa najvećom vjerojatnošću između 59 i 61 dok za HDZ variraju od 49 do 58, sa najvećom vjerojatnošću između 52 i 54. Mandati Mosta variraju od 10 do 16, sa najvećom vjerojatnošću između 12 i 14, dok Živi zid može dobiti od 3 do 10, ali ipak vjerojatnije između 5 i 8. Koalicija za premijera Milana Bandića varira od 0 do maksimalno 5, gdje je ishod između jednog i tri mandata najvjerojatniji. Pametno varira od 0 do 3, gdje je najvjerojatniji ishod dobitak jednog do dva mandata. IDS gotovo sigurno dobiva 3 uz male vjerojatnosti da im broj mandata padne na 2 ili naraste na 4, dok HDSSB ima podjednake šanse za 1 i 2 mandata.

Zanimljivo je i napraviti usporedbu naše ankete sa ostalim anketama objavljenima od tri različite agencije na trima televizijama, HRT-u, RTL-u i Novoj TV (poredane po datumima kada su se prezentirale). Iduća tablica prikazuje ukupni broj mandata za sve tri ankete uključujući i našu, doduše bez graničnih mandata. Značajne su razlike u IPSOS-ovoj anketi koja daje Narodnoj koaliciji dosta manje nego što joj daju ostale tri, te u procjenama šansi Milana Bandića koje variraju od 0 do 7 između anketa. Oko uspjeha HDZ-a i Mosta su manje-više jednake procjene, kao i kod Živog zida kojemu se predviđa uspjeh na izborima unatoč činjenici da u gotovo svakoj izbornoj jedinici imaju granični mandat. Konačno, zadnje dvije ankete jedine daju šanse stranci Pametno za prolaz praga, uz napomenu da obje procjenjuju njihove mandate kao granične.



Ankete kao pokazatelj trenda

Ipak valja istaknuti bitne razlike naše BASON ankete i onih tradicionalnih s kojima ju uspoređujemo. BASON je online anketa usmjerena na predikcije, dok su tradicionalne ankete ili telefonske ili terenske (poput IPSOS-ove) te njihov cilj nije dati predikciju već izmjeriti stanje preferencija glasača u točki vremena. Shodno tome analizu anketa bolje je raditi kroz analizu trenda kretanja tih preferencija.

Graf prikazuje sve ankete koje su se održavale od početka 2016. do danas (sivi stupići su neodlučni glasači po anketi; Napomena: Ipsos-ova posljednja terenska anketa nije objavila neodlučne stoga je njihova vrijednost procjena, dok BASON anketa nema neodlučnih). Valja napomenuti kako su sve ankete do posljednje četiri (gdje treba izuzeti na Indexu naknadno objavljeni Cro Demoskop od 01. do 03. rujna) rađene na razini Hrvatske kao jedne izborne jedinice, dok su zadnje četiri rađene po svim izbornim jedinicama, stoga također nisu savršeno usporedive iako ukazuju na određeni trend. Upravo kod zadnjeg Cro Demoskopa (01.-03.09.) se vidi odudaranje od trenda po kojem HDZ zatvara razliku nad SDP-om, no ponovo naglašavamo da je ta anketa rađena na razini čitave zemlje kao jedne izborne jedinice.

Promatrajući od početka godine, zamjetan je prvotan rast popularnosti HDZ-a netom nakon uspostave nove vlade kada je novi premijer Orešković generirao određeni optimizam. Istovremeno popularnost Mosta drastično opada u idućim mjesecima te dotiče dno negdje početkom 5. mjeseca. Nakon 5. mjeseca HDZ-u počinje strmoglavo padati popularnost, od čega profitira Most, dok se SDP stabilizira na vrhu. U zadnjih par mjeseci od dolaska Plenkovića na čelo, HDZ se postepeno vraća i dostiže SDP-ovu koaliciju. Ipak SDP-ova koalicija također bilježi lagani rast od 8. mjeseca čak i ako se izuzme Cro Demoskopova iznimka. Za HDZ se u posljednjih par mjeseci pak može govoriti o stabilizaciji trenda nakon što je vraćeno povjerenje izgubljeno tokom afera oko pada vlade.

Od preostale tri stranke što se trenda tiče, Most je lagani pad do 8. mjeseca uspio preokrenuti u lagani rast do prvog tjedna 9. mjeseca, stabiliziravši se na nešto manje od 10% na nacionalnoj razini. Živi zid, koji je profitirao sredinom godine padom popularnosti Mosta također ukazuje na slične trendove laganog pada do 8. mjeseca i laganog povratka na oko 6% do početka 9. mjeseca. Trend Milana Bandića je zanimljiv. Iako upućuje na lagani rast sa 2 na 3% tokom posljednja dva mjeseca, nagli skok na Ipsosovoj terenskoj anketi objavljenoj na Novoj TV po izbornim jedinicama mogao bi upućivati ili na doista značajan rast trenda podrške, ili tek na ekstremnu vrijednost. Treba voditi računa da je ta anketa rađena na manjem broju ispitanika pa je standardna pogreška 4.8 %.

Upravo zbog toga je jako teško općenito prognozirati manje stranke koje će biti oko izbornog praga.

Zaključno, indikativno je kako su rezultati naše online ankete unatoč nereprezentativnom uzorku i unatoč pristranom čitateljstvu koje po distribuciji glasova favozirira najviše Narodnu koaliciju (35%), potom Pametno (26%), pa Most (15%), pa tek onda HDZ (11%), ipak vrlo slični onima tradicionalnih anketa.

Ovakva nova vrsta prediktivne online ankete je stoga otporna na najveći problem anketa općenito – sastavljanje kvalitetnog i reprezentativnog uzorka. U daljnjim iteracijama na novim izborima (prvo u SAD-u, a potom možda ponovo u Hrvatskoj unutar iduće godine) radit ćemo na dodatnom usavršavanju metodologije. Hvala svim korisnicima koji su ispunili anketu!

O metodi i autorima

BASON (Bayesian Adjusted Social Network Survey) anketa eksperimentalna je metoda ispitivanja javnog mijenja vezanog uz predviđanje ishoda izbora. Provodi se putem društvenih mreža (konkretno Facebooka) te ima za cilj pružiti najprecizniju moguću prognozu ishoda predstojećih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj.

Stranica sabor2016.oraclum.co.uk prikazivati će dvije vrste podataka: trenutno stanje preferencija ispitanika (direktan omjer glasova za svaku stranku) te predikciju sastava hrvatskog sabora po izbornim jedinicama temeljena na analizi predikcija naših ispitanika. Za više informacija pratite nas na našoj Facebook stranici. Anketu provodi Oraclum Intelligence Systems, start-up firma iz Cambridgea, UK, specijalizirana za predikcije i praćenje izbora, te analize i vizualizaciju podataka. Anketu koordiniraju izv. prof. dr. sc. Mile Šikić, dr.sc. Dejan Vinković te mr.sc. Vuk Vuković. U izgradnji web sustava za prikupljanje podataka sudjeluje Mladen Marinović. Projekt je financiran iz vlastitih sredstava autora projekta, te u trenutnoj eksperimentalnoj fazi firma Oraclum ne ostvaruje nikakvu neposrednu financijsku korist.