Rušenje ili obnova: Kakva će biti sudbina zloglasnog logora Goli otok?
Foto: Wikipedia (Roberta F)
KAKVA će biti sudbina Golog Otoka tema je kojom se jučer na svojim stranicama bavio Reuters. Napominjući kako se radi o zloglasnom logoru za političke zatvorenike u bivšoj Jugoslaviji, Reuters piše kako će danas započeti rasprava o brojnim prijedlozima - od izgradnje spomenika do "brisanja" svih tragova zloglasnog zatvora i rušenja svega na otoku kako bi se mogli graditi novi projekti.
Odluka o tome što će se dogoditi s Golim Otokom, kažu aktivisti, će reći mnogo toga o tome na koji se način Hrvati žele nositi sa svojom ne tako dalekom prošlošću.
"U današnjim uvjetima, ovo mjesto može se usporediti samo s Guantanamom", prenosi Reuters izjave Darka Bavoljaka, vođe Udruge zatvorenika Golog Otoka. Udruga, koja je godinama uzalud lobirala da se otok pretvori u memorijalni centar, osudila je Vladin program za prodaju Golog otoka i ostale neiskorištene imovine.
"Njihova ideja je vjerojatno da se cijelo mjesto sruši i da se zaboravi sve što se ovdje događalo", kaže Bavoljak. "Ovo je bila bolna epizoda i želimo je sačuvati za buduće naraštaje. Ali u ovoj je zemlji sve moguće pa je tako moguće i da država u potpunosti zanemari svoju prošlost", dodaje.
Agencija za upravljanje imovinom Republike Hrvatske, DUUDI, rekla je za Reuters da su sve opcije otvorene do ponedjeljka, kada istječe rok za podnošenje projektnih ideja.
"Inicijative (za otok) variraju od spomenika do turizma. Na jesen ćemo organizirati okrugli stol o otoku sa svim zainteresiranim stranama, uključujući i ministarstva kulture i turizma", rekao je za Reuters glasnogovornik DUUDI-a.
Re-edukacija, premlaćivanje
Reuters se u svom tekstu osvrće na povijest Golog Otoka. Piše tako da je Jugoslavija između 1949. i 1956. godine osudila više od 13.000 ljudi iz svih društvenih sfera zbog podržavanja Staljinovog "tvrdog komunizma" i osudila ih na "politički preodgoj" na Golom Otoku.
Oni koji su proglašeni krivima iz bilo kojeg razloga poslani su na Goli Otok kako bi se "reformirani" kroz težak fizički rad i političko ispiranje mozga. Oko 400 ih je preminulo, piše Reuters.
Reuters prenosi priču Zlatka Hilla, koji je zatvoren na Golom Otoku nakon što su ga optužili da podržava Staljina. Na Golom Otoku proveo je 47 mjeseci.
"Svaka dva tjedna morali smo se sastajati s istražiteljima i izvještavati ih o drugim zatvorenicima - jesu li naporno radili, jesu li međusobno šaputali, jesu li aktivno sudjelovali u političkim raspravama. Ako niste prokazali nekoga, dobivali ste negativne bodove", priča Hill.
Svaki zatvorenik koji je stigao na otok prvo je morao trčati uzbrdo kroz mnoštvo starijih zatvorenika koji su ga tukli i pljuvali po njemu, vikali uvrede poput "izdajico" i "šljam".
Zatvorski život sastojao se od napornog rada u kamenolomu i radionicama i političkog obrazovanja u popodnevnim satima, u kojem zatvorenici su razgovarali o člancima objavljenim u službenim novinama Komunističke partije.
Logor je pretvoren u obični zatvor u kasnim 1950.-im i na kraju zatvoren u 1988. godine, neposredno prije kraja Hladnog rata. Kada se Jugoslavija raspala, a Hrvatska proglasila neovisnost 1991., otok je napušten.
"Želimo sačuvati uspomenu na robovski rad zatvorenika i izgraditi memorijalni centar, kako se ovako nešto nikada više ne bi ponovilo", rekao je Bavoljak.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati