NEJASNA nadležnost i neodlučan stav hrvatske politike o budućnosti Imunološkog zavoda (IMZ) najveći su problemi te nekada uspješne tvrtke, zaključilo je saborsko povjerenstvo koje je istraživalo stanje u IMZ-u od pretvorbe i privatizacije do danas, u izvješću koje je poslalo Hrvatskom saboru.

 

Istražno povjerenstvo za utvrđivanje odgovornosti za rezultate upravljanja i raspolaganja financijskim i drugim resursima IMZ-a osnovano u veljači, odnosno ožujku prošle godine, održalo je pet sjednica, ispitalo 26 svjedoka, (direktore Zavoda, ministre zdravstva i gospodarstva, članove Nadzornog odbora, sindikalce), surađivalo s brojnim institucijama i prikupilo opsežnu dokumentaciju.

 

Kao rezultat tog opsežnog rada, saboru je predložilo dvije skupine zaključaka - jednu koja se odnosi na utvrđivanje odgovornosti dosadašnjih uprava, a drugu na rješenja, odnosno preporuke koja članovi povjerenstva predlažu radi obnove poslovanja IMZ-a.

 

 

Svjedočenja te prikupljena dokumentacija nedvosmisleno su pokazali kako je nejasna nadležnost najveći problem IMZ-a te uzrok većine drugih problema, navodi povjerenstvo i predlaže da se IMZ u sadašnjem obliku stavi pod isključivu nadležnost Ministarstva zdravstva, a dionice države prebace, npr. kompenzacijom s drugim dionicama, u konsolidirano vlasništvo samo jednog fonda, poput HZZO-a.

 

Od politike traži jasan, odlučan i nedvosmislen stav o budućnosti IMZ-a i njegovih dijelova, poput proizvodnje krvnih pripravaka, virusnih cjepiva ili protuotrova.

 

Ministarstvo treba jasno reći treba li nam IMZ ili ne, nove odgode, dvosmislene i nejasne politike moraju prestati, poručuje povjerenstvo i podsjeća da su plaćene brojne studije a da vlasnik (država) nije nikada jasno rekao što želi od IMZ-a, pa su sve te studije propale, zajedno s novcem uloženim u njih.

 

Istražno povjerenstvo drži da, nakon što se riješe ta dva problema, treba uložiti u lokaciju i tehnologiju IMZ-a, a kapital za to vidi u postojećim nekretninama, kompleksima u Rockefellerovoj ulici u Zagrebu i Brezju, koji su prije nekoliko godina procijenjeni na 121 milijun, odnosno 34 milijuna kuna.

 

Prerada krvi, ističe, mora se nastaviti u IMZ-u jer je to i pitanje nacionalne sigurnosti, treba analizirati organiziranje prikupljanja krvi iz susjednih zemalja koje nemaju svoju preradu kako bi proizvodnja bila što isplativija, a interferon, kojim se Zavod bavio, ima dobar potencijal.

 

Povjerenstvo zagovara da IMZ ponovno postane centar razvoja novih proizvoda na području biotehnologije, poziva da se obnovi njegova kadrovska infrastruktura, jer je lani tamo radio tek jedan doktor znanosti. Na čelo Zavoda, smatra, treba birati iskusne i kompetentne osobe, bez obzira na stranačku pripadnost.

 

 

Povjerenstvo zagovara učinkovitiji pravosudni sustav. U IMZ-u je, podsjeća, postajao "običaj" da novi direktor kazneno prijavi prethodnog, pa je Državno odvjetništvo formiralo deset spisa vezanih za IMZ, "ali baš nigdje nije pronađena niti najmanja osnovana sumnja za kazneni progon, a dio je predmeta nemarom otišao u zastaru".

 

Milijuni, pa i deseci milijuna kuna, uloženi su u loše, neplanirane i nedovršene projekte, IMZ je doveden do nestajanja, a pravosudni sustav nije uspio nikoga sankcionirati čak ni za nesavjesno gospodarsko poslovanje, nego se sve svelo na poslovnu i političku odgovornost, navodi povjerenstvo.

 

Istražno povjerenstvo vodio je Ivan Vilibor Sinčić (ŽZ), a saslušanja svjedoka prikazala su javnosti gotovo nestvarnu sliku nebrige i propadanja nekada prosperitetne tvrtke.

 

Tu je sliku saželo u 30-ak točaka, nabrajajući niz slučajeva lošeg i neodgovornog upravljanja resursima IZM-a - katastrofalni ugovori koje su na štetu IMZ-a sklapali njegovi direktori, plaćeni a neostvareni projekti, plaćeno i nabavljeno, ali nikada korišteno cjepivo, kupljena a nikada instalirana oprema, tek su dio te slike.