SAD I TALIBANI potpisali su mirovni sporazum u Dohi kojim se Amerikanci obavezuju da će povući svoje vojnike iz Afganistana. Amerika i NATO povlače svoje trupe nakon 18 godina.

Afganistan je u ratnom stanju otkako su ga Amerikanci počeli bombardirati kao reakciju na 11. rujna 2001. godine. Subota je "monumentalan dan za Afganistan", objavilo je veleposlanstvo SAD-a u Kabulu na Twitteru nekoliko sati prije potpisivanja sporazuma s talibanskim militantima.

U jeku priprema za potpisivanje sporazuma u Dohi, glavnom gradu Katara, službenici veleposlanstva su istaknuli da se "radi o stvaranju mira i svjetlije zajedničke budućnosti".

"Uz Afganistan smo", napisali su.

Uoči potpisivanja sporazuma talibani su u subotu naredili svim svojim borcima da se suzdrže od bilo kakvih napada. "Danas je svim talibanskim borcima naređeno da se suzdrže od bilo kakvih napada… Za sreću nacije", rekao je Reutersu Zabiulah Mudžahid, glasnogovornik talibana.

"Nadamo se da će SAD ostati vjeran svojim obećanjima iz pregovora i mirovnog sporazuma", rekao je.

Prema sporazumu potpisanom u Dohu talibani žele oslobađanje pet tisuća boraca iz afganistanskih zatvora, no ne zna se hoće li vlasti u Kabulu na to pristati. 

Prije potpisivanja sporazuma SAD i afganistanska vlada objavili su u subotu zajedničko priopćenje po kojemu će SAD i NATO povući sve snage iz Afganistana pod uvjetom da talibani ispune svoje obveze.

SAD će prvo smanjiti broj svojih vojnika na 8,6 tisuća unutar 135 dana predviđenih dogovorom. 

Američki državni tajnik Mike Pompeo kazao je kako je dogovor s talibanima "pravi test" pokušaja da se postigne dugotrajni mir u Afganistanu, a da je protekli tjedan s redukcijom nasilja pokazao da ekstremisti mogu biti miroljubivi. 

"Tek smo na početku", rekao je Pompeo u Dohi uoči potpisivanja. 

"Značajno smanjivanje nasilja stvorit će uvjete za mir, a izostanak toga - uvjete za neuspjeh". 

Iako se dogovorom predviđa postupno povlačenje stranih snaga, mnogi očekuju da će puno kompliciraniji biti razgovori između talibana i Afganistanaca. 

Sporazum u Dohi, katarskoj prijestolnici, potpisali su posebni američki izaslanik Zalmay Khalilzad i talibanski politički šef Abdul Gani Baradar. 

Prisutan je bio i Pompeo, dok je američki ministar obrane Mark Esper u Kabulu u posjetu za koji stručnjaci i dužnosnici tvrde da ima cilj uvjeriti afganistanske vlasti o nastavku američke predanosti državi. 

Esper je u Afganistanu rekao da SAD neće oklijevati u poništenju dogovora ako talibani ne održe svoja obećanja, no oistaknuo je da postoji "značajan napredak" prema dovršetku najdužeg američkog rata u povijesti. 

EU i NATO pozdravljaju dogovore

Europska unija pozdravila je američko-talibanski sporazum i zajedničko priopćenje SAD-a i Afganistana kao "važne prve korake" prema trajnom rješenju sukoba.

"Ova prilika za iskorak ne smije biti propuštena", poručio je u priopćenju prvi europski diplomat Josep Borrell.

I glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg podupro je sporazum i zajedničko priopćenje u  subotu poručivši: "Put do mira je dug i težak i moramo biti pripremljeni za probleme... NATO podupire taj mirovni dogovor".

Dodao je da je NATO pripreman za smanjivanje svojih snaga u toj zemlji no da bi u slučaju pogrošavanja stanja mogao ponovno povećati njihov broj.

Nekoliko sati prije dogovora talibani su zapovijedili svim svojim borcima u Afganistanu da se suzdrže od svakog napada "radi dobrobiti nacije".

Sporazum nosi nadu stanovništvu

Za milijune Afganistanaca sporazum predstavlja neku nadu za okončanje višegodišnjeg krvoprolića.

Ali izgledi za mir ostaju neizvjesni s obzirom na to da je sljedeći korak postizanje sporazuma s afganistanskom vladom.

Viši dužnosnici afganistanske vlade i zemalja koje okružuju Afganistan zabrinute su da bi Sjedinjene Države mogle napustiti Kabul, onako kako su iznevjerili tu regiju nakon što je svojedobno Sovjetski Savez napustio Afganistan.

Dogovor dolazi u trenutku kad je postizborno političko stanje u Afganistanu krhko zbog osporavanja izbornih rezultata.

Rat u kojemu su poginule desetine tisuća ljudi počeo je kad su Sjedinjene Države pokrenule napade na Afganistan samo nekoliko tjedana nakon terorističkog napada na SAD 11. rujna 2001.

Washington je optužio talibane da pružaju utočište Al-Kaidi i njezinu tadašnjem vođi Osami bin Ladenu te su ih zajedno sa saveznicima svrgnuli s vlasti. Ali talibani su i dalje moćna sila i trenutno kontroliraju oko 40 posto afganistanskog teritorija.