60 POSTO hrvatskih građana štednju za mirovinu namjerava započeti u narednih 10 godina, među njima je najviše onih u dobnoj skupini od 30 do 45 godina. 33 posto ispitanika, uglavnom radnika nižeg stupnja obrazovanja, ne štedi niti to namjerava učiniti u narednih deset godina. Samo 20 posto ispitanika, obrazovanih i imućnijih građana, štedi za mirovinu, pokazuju rezultati AZ istraživanja "Stavovi o mirovini" koju je provela agencija Puls na uzorku od 900 ispitanika.

90 posto ispitanika ipak razmišlja o budućnosti i posvećuje pažnju realizaciji tih planova. Treba istaknuti da su ti planovi u narednih pet godina usmjereni na odgoj i obrazovanje djece, napredovanje u poslu i usavršavanje, te kupnju novog automobila ili stana.

Svega 6 posto građana štedi u dobrovoljnim mirovinskim fondovima  i oni općenito malo znaju o njihovom radu. Zanimljivo je kako građani imaju istu razinu povjerenja u dobrovoljne mirovinske  fondove i investicijske fondove, a najveće povjerenje među financijskim institucijama imaju u banke. Više od 50 posto članova obveznih mirovinskih fondova ne zna niti približno stanje na svom računu, a 80 posto ne zna koliko je bio prinos njihovog fonda u prošloj godini.

56 posto građana optimistično gleda na odlazak u mirovinu, dok je 37 posto sklonih pesimizmu. 48 posto njih očekuje da će u mirovini imati niži standard u odnosu na sadašnji, kao i u odnosu na standard sadašnjih umirovljenika. Da će tijekom mirovine imati dva ili više izvora prihoda očekuje čak 60 posto zaposlenih. Dodatne prihode očekuju od životnog osiguranja, ušteđevine iz banaka, štednje iz III. stupa, a jedan dio se oslanja na pomoć od honorarnih poslova te od djece i obitelji.

Danijel Nestić, znanstveni suradnik na Ekonomskom institutu, iznio je podatak po kojem je krajem 2006. prosječna mirovina iznosila 40 posto prosječne plaće. Upozorio je kako je studija Ekonomskog instituta pokazala da će u slučaju ako se ne promijeni mirovinski sustav prosječna mirovina nakon 2020. pasti ispod 30 posto prosječne plaće, a nakon 2040. na ispod 20 posto prosječne plaće. Nestić ističe kako će trebati raditi na jačanju drugog stupa i boljoj promociji dobrovoljnih mirovinskih fondova. Zbog starenja stanovništva sigurno će se produžiti radni vijek, tvrdi Nestić. Sada je u EU svega 25 posto starih osoba (65+) u odnosu na one koji rade, a projekcije pokazuju da će se broj u Uniji, ili u Hrvatskoj, nakon 2050. povećati na oko 50 posto što dovodi u pitanje funkcioniranje mirovinskog sustava.

Dinko Novoselec, predsjednik Uprave AZ fonda, slaže se da će mirovine iz prvog stupa biti sve manje te da bi iz toga razloga bilo nužno definirati kako će se kroz budućnost dizati stope izdvajanja za dobrovoljne mirovinske fondove. Podsjetio je kako je to bilo zamišljeno na početku reforme mirovinskog sustava, ali da se ne provodi jer nije bilo striktno definirano kako će se po godinama stope izdvajanja dizati. Novoselec smatra da će vjerojatno doći do toga da će jednoga dana mirovine iz prvog stupnja biti jednake za sve, bit će svojevrsne socijalne mirovine, zbog čega će naglasak biti stavljen na drugi stup.

I.B.