Fotomontaža: Index (FaH)

MEĐUNARODNI konzorcij istraživačkih novinara (ICIJ) već godinama radi na pričama o globalnim utajivačima poreza kroz privatne račune. Prije par godina odjeknula je njihova priča o utajivačima poreza kroz privatne račune švicarske banke HSBC, a jučer i danas posljednja u nizu otkrića, tzv. slučaj "Panama papers".

Riječ je objavi milijuna dokumenata koji otkrivaju da su svjetski bogataši, državnici, FIFA te 140 istaknutih političara skrivali novac u poreznim oazama preko odvjetničke tvrtke. Jedan od članova ICIJ-a je hrvatski novinar i šef Hrvatskog novinarskog društva (HND) Saša Leković, koji je za Index prokomentirao slučaj.  

Četiri projekta potrage za utajivačima poreza

"Ovo je zapravo već četvrti projekt o offshore kompanijama i njihovim računima u organizaciji ICIJ-a u posljednjih nekoliko godina. Prvi je bio 'Secrecy for Sale', koji je prvi te vrste, danas poznatiji kao 'Offshore Leaks'. Slijedio je 'Luxembourg Leaks', potom 'Swiss Leaks' i sada 'Panama Leaks'. Svi su projekti rađeni po jednakom modelu. ICIJ izravno ili neka od većih redakcija njegovih članica dobili bi mnoštvo dokumenata u elektroničkom obliku", objašnjava Leković za Index.

U veljači 2015. godine odjeknuo je tzv. 'Swiss Leaks', a tada su objavljeni čvrsti dokazi o tome da je svjetska elita skrivala novac od poreznih tijela u matičnim državama kroz privatne račune u Švicarskoj, čiji su bankari zakonom obvezani na čuvanje tajni. No, postoje razlike između "Paname" i "Swiss"-a.  

Pronađeni račun ne znači automatski i utaju poreza

"U slučaju HSBC banke zna se tko je poslao dokumente, u ostalim slučajevima to nije poznato. Nakon provjere autentičnosti dokumenata u sjedištu ICIJ-a u Washingtonu, svi novinari koji dobiju pristup bazi podataka istražuju međusobne veze imena i tvrtki iz tih dokumenata, surađuju s ostalim novinarima iz projekta i objavljuju priče. Važno je da osnivanje offshore tvrtke samo po sebi nije kriminal pa treba i dokazati 'pranje novca', izbjegavanje plaćanja poreza ili neki drugi prekršaj. Kako u mnogim slučajeva nema dovoljno dokaza za kriminalne radnje, dio istraženih priča nije objavljen ili su objavljene na način da pokazuju kako je neka poznata osoba, na primjer, lagala kad je izjavljivala da nema offshore tvrtku, ali i dalje bez dokaza da je navedena osoba počinila kriminal", objašnjava Leković.

No, pravo je pitanje, kod objava ovakvih priča kroz medije, postoji li interes hrvatskih istražnih organa. U slučaju 'Swiss Leaksa' spominjale su se hrvatske tvrtke, a čini se da ih ima u u 'Panami'.

Ne znamo rezultate hrvatske istrage

"Kao jedini hrvatski novinar sudjelovao sam na prvom i trećem projektu. U drugom i četvrtom nije bilo hrvatskih novinara. ICIJ ne daje podatke istražnim organima jer je to novinarski konzorcij, a posao novinara nije da obavlja posao policije i tužitelja. Novinari objavljuju priče. No, istražni organi u mnogim državama su pokušali odraditi svoj posao već nakon prvog projekta (Offshore Leaks) a nakon što su objavljene prve priče iz trećeg projekta (Swiss Leaks) čak je i državno tužiteljstvo ušlo u švicarsku podružnicu HBSC banke. Tada su se zainteresirali i hrvatski istražitelji, ali ne znamo rezultate", objašnjava Leković, dodajući da je u tom projektu imao sve podatke o osobama koje su na bilo koji način povezane s Hrvatskom.

Leković kaže da nijedna njegova novinarska istraga nije dovela do objave priče iz 'Swiss Leaksa'.

"Jednostavno, bila je riječ ili o ljudima koji su davno rođeni u Hrvatskoj, a desetljećima tu ne žive niti posluju, ili o onima koji su radeći širom svijeta zarađivali i uzeli druga državljanstva. Bilo je nekoliko bivših sportaša i trenera uz čije su bankovne račune otvorili i njihove supruge i djeca. Iako je bilo jasno čiji je zapravo novac, nije bilo dokaza o porijeklu niti o kriminalu povezanom s tim novcem. No, valja reći da novinarske istrage u ovim slučajevima nikada ne prestaju te ukoliko, u suradnji s kolegama širom svijeta, u nekom slučaju pronađem dokaze za kriminal, priču ću svakako objaviti", kaže Leković, koji je s kolegom iz Slovenije Blažom Zgagom u prvom projektu objavio četiri priče.

Ogroman utjecaj 'Panama Papersa'

Te priče i dalje se nalaze na web stranici Centra za istraživačko novinarstvo, a prenijeli su ih i neki mediji u Hrvatskoj i regiji.

"Osoba koja se spominje  u jednoj od tih priča me tužila i nedavno nepravomoćno izgubila spor. Pretpostavljam da me ostali spomenuti nisu tužili procijenivši da je bolje ignorirati priču nego se izlagati mogućnosti da se u sudskom procesu javnost podsjeti na za njih vrlo neugodne činjenice. Hrvatski represivni organi nikada nisu učinili ništa, iako sam dokumentirao upletenost nekoliko hrvatskih državljana u sumnjive offshore poslove", ističe Leković, dodajući da je posljednji slučaj "Panama Papersa" ogroman jer je to po broju dokumenata i osoba uključenih u priču najveći od svih dosadašnjih projekata ICIJ-a te vrste. Leković kaže kako nije sudjelovao, no to ne znači da se možda neće uključiti u njega, jer projekt još traje.

Računi slobodni za istraživanje

"No, kako sam u prvom projektu besplatno ponudio sve priče svim medijima, tako sam ovaj puta također dao kontakte ključnih ljudi projekta svim hrvatskim medijima koji su to tražili. Ali sve sam upozorio na važnu činjenicu koja je vrijedila za svaki ICIJ-ev projekt o offshore tvrtkama. Svi novinari i redakcije što sudjeluju u projektu potpisuju ugovor koji im brani da bilo kome izvan projekta daju podatke koji nisu već objavljeni u pričama. Time se omogućava novinarima u projektu da imaju dovoljno vremena istraživati zajedno s ostalima, a da pojedinačne informacije ne idu u javnost nekontrolirano. No, čak i ako se ne uključim u projekt 'Panama Leaks', to ne znači da nikada neće biti objavljena niti jedna priča u kojoj će biti spomenute hrvatske tvrtke i državljani, jer svaki novinar i redakcija u projektu može slobodno pisati i o državljanima i tvrtkama drugih zemalja, ukoliko iz te zemlje nema novinara u projektu, a njima se čini važnim za njihove priče", kaže Leković za Index.

Kada novinari odrade svoj posao, tada bi trebali i istražni organi, no riječ je vrlo zahtjevnom poslu.

"Ovdje je riječ o podacima od kojih su neki stari i nekoliko desetaka godina, pa je pitanje je li neki prekršaj već zastario. U svakom slučaju, već ono što je objavljeno izazvalo je 'potres', makar na etičkoj razini. Možda netko od moćnika osjeti i kaznene sankcije", ističe Leković.

Hrvatske institucije već rade na 'Panama papers'-u?

U današnjem priopćenju Ureda za sprečavanje pranja novca tvrdi se kako njihovi djelatnici već rade na slučaju 'Panama Papers' te kako su blokirali 200 milijuna kuna sumnjivih transakcija. No, koliko je to priopćenje blizu istine?

"Zvuči mi kao šturo priopćenje državne institucije što je u ovoj fazi i razumljivo. Nadam se da novinari neće zaboraviti ovo priopćenje i da će stalno propitkivati što se događa s tim istraga. Kako s ovim posljednjim slučajem, tako i s onim ranijim istragama koje su trebale biti pokrenute", zaključuje Leković.