SREDIŠNJI DIO Hrvatske jutros je pogodilo nekoliko jakih potresa. Prvi magnitude 5.0 se, prema izvješću hrvatske Seizmološke službe, dogodio u 6:28 s epicentrom jugozapadno od Petrinje i na dubini od 10 kilometara.

Nakon toga je na istome području došlo do još nekoliko potresa, od kojih je onaj u 7:49 bio magnitude 4.7, a u 7:51 magnitude 4.1.

>> Tri jaka potresa u Hrvatskoj, oštećene stotine objekata. Pogledajte snimke iz zraka

O tome može li potres na rasjedu u Pokuplju utjecati na stvaranje novog na zagrebačkom području razgovarali smo s više stručnjaka.

To pitanje postavili smo Ines Ivančić, rukovoditeljici Seizmološke službe Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, te seizmolozima Josipu Stipčeviću s Geofizičkog odsjeka PMF-a i Snježanu Prevolniku iz Seizmološke službe. Njihovi odgovori su bili vrlo slični - vjerojatnost je vrlo mala, ali uvijek postoji mogućnost da se tako nešto dogodi.

"Ovi potresi nisu načelno povezani"

"Ovi potresi nisu načelno povezani s potresom u Zagrebu. Indikativno jest da su se potresi dogodili u kratkom periodu, ali u tektonskom smislu nisu povezani jer se sada radilo o sasvim drugom rasjedu dosta južnije od Zagreba koji ima i drugačiji mehanizam.

No, koincidencija je zanimljiva, u ljudskoj je prirodi da vidimo povezanosti u slučajnim događajima, mada je zanimljivo spomenuti kako se nekoliko godina nakon zadnjeg velikog potresa u Zagrebu 1906. također zatreslo Pokuplje.

Uglavnom, ovi današnji potresi ne bi trebali pokrenuti novi potres u Zagrebu. Radi se ipak o umjerenim potresima i dva različita rasjedna sustava; koji su drugačije orijentirani i imaju drugačije mehanizme. Ako postoji neka mala veza, to bi trebalo dodatno istražiti, no smatram da to sada nije u pitanju", rekao je Stipčević za Index.

Rasjed na graničnom stadiju pucanja

Sa seizmologom Stipčevićem se slaže i njegov kolega Snježan Prevolnik te smatra da je vrlo mala vjerojatnost da potresi kod Petrinje mogu uzrokovati nastanak novih potresa kod Zagreba.

"Riječ je o dva različita epicentralna područja. Potres koji se dogodio u ožujku pripada zagrebačkom epicentralnom području, dok današnji potresi pripadaju epicentralnom području Pokuplja.

Direktna veza između ta dva područja ne postoji, ali potres kod Petrinje smo osjetili i na području Zagreba. Dakle, energija, odnosno poremećaj se proširio i van područja Petrinje. Ako na području Zagreba imamo rasjed u graničnom stadiju pucanja, treba mu još samo mali poticaj da dođe do potresa. U tom smislu nema direktne veze, ali ima indirektne. Uvijek postoji takva vjerojatnost, ali je ona vrlo mala.

Naravno, mi ne znamo je li rasjed na zagrebačkom području u graničnom stadiju pucanja. Kada bismo znali gdje su nam točno svi aktivni rasjedi i kada bismo znali njihovo granično stanje, onda bismo mogli znati kada će otprilike biti idući potres, što, naravno, ne znamo.

Ne možemo reći - ne, nema šanse. Ipak smo danas osjetili to podrhtavanje i na području Zagreba. Ne treba isključiti mogućnost da će ga, ako je rasjed na zagrebačkom području na granici pucanja, današnji potresi još dodatno opteretiti", objasnio je seizmolog Prevolnik za Index.

Naknadni potresi na području Petrinje

"Mi trenutno pratimo razvoj situacije. Za sada je vrlo velika vjerojatnost da je potres magnitude 5.0, do kojeg je došlo jutros u 6:28 na području Petrinje, bio najjači potres te serije.

Međutim, nikada ne smijemo isključiti mogućnost da se dogodi i jači potres. Blizu tog područja se 1909. dogodio izuzetno jak potres, poznati potres kod Pokupskog. Magnituda tog potresa bila je 5.8. Potres se dogodio u poznatom seizmički aktivnom području, koje je kao takvo i naznačeno u Karti potresnih područja Hrvatske.

Dakle, na području Petrinje je moguć i jači potres. Mala je vjerojatnost, nadamo se da se to neće dogoditi, ali tu mogućnost ne treba isključiti", kazao je Prevolnik.

"Nema točnih pravila"

Ines Ivančić, rukovoditeljica Seizmološke službe Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, potvrdila je kako je istinita naoko kontradiktorna izjava da rasjed na Pokuplju s jedne strane vjerojatno ne može, ali da s druge ipak može uzrokovati novi potres u Zagrebu.

"Dva susjedna rasjeda ne moraju imati nikakve veze i mala je vjerojatnost da će utjecati jedan na drugi. No, ponekad ipak dođe do te situacije. Dakle, nema točnih pravila. Slično tome, naknadni potresi obično nisu veći od glavnog, ali i to se zna dogoditi", kazala je Ivančić.

Treba imati na umu da se radi o seizmologiji, grani znanosti koja ne može stopostotno predvidjeti sljedeće potrese, ali nam ipak može puno reći o tome što sve možemo očekivati.

Primjerice, stručnjaci su već desetljećima upozoravali da bi nas na području Zagreba mogao zadesiti jači potres, sličan onome iz 1905. Također, točno su 22. ožujka, kada je u 6:24 glavni grad Hrvatske pogodio potres magnitude 5.5, predvidjeli da nas nakon toga očekuju mjeseci naknadnih potresa koji bi trebali s vremenom biti sve blaži. I tada su upozoravali da ne možemo biti stopostotno sigurni u to da nas ne čeka neki jači naknadni potres.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz potres instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: potres

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.