Šimunović: Izgubimo li hrvatski jezik, izgubili smo sebe
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Povoda očitovanju o položaju hrvatskoga jezika, kako je dodao, ima nekoliko.
Ondašnja vlada objavila je u "Narodnim novinama" 22. listopada 2003. kako je strategija jezične kulture u Hrvatskoj rad na "podizanju jezičnoga standarda", unatoč tomu što su Hrvati, neovisno o bilo kojem drugom jeziku, standardizirali svoj jezik već poldrug stoljeća, podsjetio je Šimunović. Dodao je kako se pojavljuju u BiH glasovi o nazivu jezika za Hrvate u obliku varijante srpsko-hrvatskog jezika. Čak se spominju i strani stručnjaci koji navodno mogu takav status toga jezika i dokazati, naveo je.
Plaše nas kako će biti preskupo jednoć u EU prevoditi na sve jezike bivše države: zakone, isprave i spise, umjesto na varijante srpsko-hrvatskog jezika, koji je po njima genetski srodan i opće razumljiv, rekao je.
Podsjeća kako se na mnogim sveučilišnim katedrama velikih i moćnih naroda u Europi taj "jedan jedinstveni jezik" još zove srpsko-hrvatskim. Osim toga, na mnogim proizvodima iz EU, kako primjećuje, nalaze se prijevodi o sastavu i upotrebi proizvoda na nekoliko jezika: slovenskom, makedonskom, slovačkom i na "yu-jeziku".
"Hrvatska Vlada osim deklarativnih izjava nije učinila mnogo na afirmaciji hrvatskog jezika i njegove samobitnosti", izjavio je Šimunović, ustvrdivši kako prevlast engleskog jezika u našim školama zatvara pristup mnogim velikim kulturama, kojih su se jezici izučavali - francuskoj, njemačkoj, ruskoj itd.
O tim problemima raspravljalo se na Razredu za filozofske znanosti te je Predsjedništvu HAZU-a poslano očitovanje o položaju hrvatskog jezika, koje je danas jednoglasno prihvaćeno, rekao je akademik Šimunović.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Ovo je .
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Učitavanje komentara