Foto: FAH

HRVATSKA biskupska konferencija ponovno je pokrenula inicijativu za ozakonjenje neradne nedjelje te poziva hrvatske građane da je podrže i pridonesu očuvanju nedjelje u njezinu povijesnom značenju, kao neradnoga dana koji pruža prigodu za obiteljsko okupljanje, piše Glas Slavonije.

Radi se o petoj inicijativi hrvatskih biskupa u proteklih 20 godina kojom se zauzimaju za ozakonjenje neradne nedjelje. Biskupi su još 1997. godine poslali pastirsko pismo u kojem su progovorili o nedjelji kao danu počinka za ljude, a komisija Hrvatske biskupske konferencije “Pravda i mir” opetovano se 2000., 2004. i 2012. godine zauzimala za ozakonjenje neradne nedjelje.

Političko pitanje

Inzistiranje na neradnoj nedjelji bilo je najvažnije političko-socijalno pitanje sredinom prvog desetljeća 2000-ih. Prvi zakon kojim je uvedena zabrana rada nedjeljom donijela je koalicijska vlada Ivice Račana, i to na inzistiranje njihova partnera HSS-a i Crkve.

Predsjednik Hrvatskog Caritasa, nadbiskup Ivan Prenđa, i ravnatelj Instituta za kulturu mira Božo Vuleta još u rujnu 2003. uručili su premijeru Ivici Račanu peticiju s 300.000 potpisa za zabranu rada trgovina nedjeljom. Trgovine su nedjeljom postale zatvorene u siječnju 2004., a već u svibnju su s osam glasova za i pet protiv odlukom sudaca Ustavnog suda ponovno počele raditi. Taj je zakon tada ocijenjen kao najgori i najkonzervativniji što ga je donijela Račanova vlada, a smatralo se kako su na šteti najviše bili mali trgovci, čija je egzistencija ovisila upravo o radu njihovih malih trgovina. No vlada Ive Sanadera ponovno je 15. srpnja 2008. zabranila rad trgovina nedjeljom, s primjenom od početka 2009. godine. Ovaj put zakon je trajao koji mjesec duže, a njegovi su najveći zagovornici, uz Sindikat trgovine, ponovno bili Katolička Crkva i HSS.

Odlukom Ustavnog suda taj je zakon ponovno ukinut 16. rujna 2009. Prijedlog Ustavnom sudu za ukidanje tog zakona tada je podnijelo osam velikih trgovačkih centara. Emmezeta je tvrdila da je zbog neradne nedjelje otpustila 40-ak ljudi. Mišljenje Ustavnog suda, prema kojem su ocijenili da zakon nije donesen na zakonskoj osnovi, bio je zasnovan na dvije činjenice. Prva je da zatvaranje trgovina nije način na koji se štite prava radnika, jer im se zabranom ograničavaju poduzetnička prava i slobode. Druga činjenica je da su trgovci dovedeni u nejednak položaj, jer je bio prevelik broj iznimaka.

Hrvatska biskupska konferencija nakon tog drugog pada zakona na Ustavnom sudu promijenila je strategiju i umjesto zabrane rada trgovina nedjeljom zatražila je da se radnici, ako moraju raditi nedjeljom, za to dvostruko plate. Sada kažu kako je razumljivo da u društvu postoje službe kao, primjerice, zdravstvene, sigurnosne, prometne i neke uslužne koje su od općeg i javnog interesa, pa ih je potrebno obavljati nedjeljom i blagdanima. No ima poslova i zaduženja koji se ne moraju obavljati nedjeljom. Tu prije svega misle na poslove u kojima su radnici, zbog slabosti hrvatske zakonske zaštite, “prisiljeni raditi bez nedjeljnog odmora”, ističe se u priopćenju HBK-a.

Pri vrhu Europske unije

No, Hrvatska u Europskoj uniji uistinu predvodi po radu nedjeljom, što je potvrdila i prošlogodišnja statistika Eurostata. U odnosu prema ostalim članicama EU, u kojima nedjeljom prosječno ne radi 74,7 posto zaposlenih, u Hrvatskoj je u toj kategoriji samo 63,3 posto radnika.

Odnosno, za razliku od EU, u kojoj prosječno nedjeljom radi samo nešto više od četvrtine svih zaposlenika (25,3 posto), u Hrvatskoj je taj udjel 36,7 posto. Prema Eurostatovim podacima, 8,3 posto hrvatskih radnika redovito radi nedjeljom, a 28,3 posto ponekad ih radi nedjeljom. Pri tome je, kako ističe europarlamentarka Marijana Petir, koja je godinama angažirana oko teme rada nedjeljom, Hrvatska u skupini onih koji ponekad rade daleko ispred svih ostalih članica EU, a što je u konačnici postavlja i na prvo mjesto u radu nedjeljom. Nasuprot Hrvatskoj, u EU se u proteklih deset godina povećava udjel onih koji nikad ne rade nedjeljom, piše Glas Slavonije.

U tome prednjače Talijani. U Italiji je nedjelja slobodan dan za 80 posto radnika. U tom su društvu još Portugal, Mađarska i Francuska, a, uz Hrvatsku, nedjelja je najčešće radna u Nizozemskoj i Danskoj. Zanimljivi su i podaci Kölnskog instituta za Njemačku, prema kojima više od 45 sati tjedno rade oni koji imaju fakultetsku diplomu, 73 posto ljudi nikada ne radi nakon 22 sata radnim danom, 60 posto tamošnjih radnika nikada ne radi nedjeljom, a 19 posto rijetko kada. S gospodarskom krizom pitanje slobodne nedjelje i posebnog plaćanja za djelatnosti u kojima je rad nedjeljom neizbježan, od zdravstvenih ustanova do prometnog i turističko-ugostiteljskog sektora, potpuno je palo u drugi plan.

Hrvatski poslodavci nikada se nisu izjasnili o mogućim briselskim smjernicama u definiranju kvalitetnijih pravila oko neradne nedjelje.