Foto: Emica Elveđi / Cropix

NA DANAŠNJEM sastanku Stožera za obranu hrvatskog sela u Retkovcima, seljaci su odlučili dati ultimatum premijeru Zoranu Milanoviću da se do 18 sati očituje o sastanku s njima koji se mora održati u roku od 24 sata. Premijer im se, međutim, nije javio.

Seljaci su ponovo krenuli u blokadu cesta. Blokirali su nekoliko pristupa autocestama, a najavljuju da će blokirati i granice. Najavljuju da će sutra traktorima krenuti u Zagreb.

"Znači svi traktori koji su vani u devet županija i priključuju nam se tri nove županije i idemo u totalnu blokadu od 16 sati. Do 18 sati čekamo da se premijer očituje gdje će biti taj sastanak, u Zagrebu ili Slavoniji. I dajemo mu onda krajnji rok od 24 sata da održi taj sastanak. To je znači sutra do 18 sati. U protivnom, idemo svi, kompletno 12 županija u Zagreb. Napravit ćemo kolaps", poručio je predstavnik seljaka Zvonko Pipić nakon sastanka u Retkovcima.

Supruge i djevojke prosvjednika sutra iz Đakova kreću pješke prema Markovom trgu u Zagrebu. Idući tjedan predstavnike seljaka trebao bi primiti predsjednik Ivo Josipović.

Nakon isteka roka u Varaždinskoj županiji prosvjednici su blokirali prilaz autocesti na čvoru Ludbreg. Podravsku magistralu nisu blokirali. RTL je objavio da seljaci i dalje pokušavaju blokirati granični prijelaz kod Županje. Hrvatski autoklub javlja da su zbog prosvjeda zatvorene sljedeće ceste:

- na autocesti A3 Bregana-Lipovac, ulazni i izlazni kraci na čvorovima Nova Gradiška, Lužani i Velika Kopanica (promet se preusmjerava na čvorove Okučani i Slavonski Brod)
- a na autocesti A4 Zagreb-Goričan, ulazak i izlazak na čvoru Ludbreg (obilazak Podravskom magistralom (D2) ili autocestom, te državne ceste:
- D7 u Velikoj Kopanici i Čemincu,
- D34 u Medincima,
- D51 u Novoj Gradiški,
- D55 Županja-Orašje.

"Priznaju da su nam dužni 40 posto poticaja"

Dvadesetak nezadovoljnih poljoprivrednika iz Varaždinske županije okupilo se danas na poljskom putu uz autocestu Zagreb - Goričan, pridružujući se tako ostalim poljoprivrednicima diljem Hrvatske, nezadovoljnima isplatom poticaja, otkupnom cijenom pšenice i uopće politikom Vlade prema poljoprivrednicima.

"Troškovi proizvodnje samo recimo pšenice su negdje oko kunu, oni nama nude kunu i pet. Dok su nam još prošle godine nudili cijenu mađarske ili francuske burze, sada opet nekakvu balkansku. Mislim, nema smisla. Vi ne možete po toj cijeni proizvoditi. Možete samo izgubiti", rekao je koordinator prosvjeda Miljenko Ivanuša.

Poljoprivrednici su revoltirani izjavama ministara poljoprivrede i financija.

"Oni su priznali da su nam dužni 40 posto poticaja. Međutim, kad su priznali tek prošli tjedan, sad su rekli da nema. Normalno, mi se s time ne možemo složiti. Bilo bi ok da se svi u državi odreknu nekakvih tri posto, kao i oni. I mi se slažemo da se mi odreknemo od tri do četiri posto, međutim, 40 posto je ipak malo previše", naglašava Ivanuša.

Prosvjed nije politički motiviran, već se radi o preživljavanju, napominje Ivanuša.

"Mi smo bili u prosvjedu i kada je bio HDZ na vlasti. Nas politika uopće ne zanima. Mi želimo jednostavno živjeti od svojeg rada i tu stvarno nema nikakve politike", kaže Ivanuša.

Ako se ne postigne dogovor, poljoprivrednici su spremni nastaviti prosvjed i sljedećih dana, ali i više od toga.

"Ako ne bude nikakvog pomaka, ući ćemo na autoceste i blokirat ćemo put prema Mađarskoj", poručio je Ivanuša.

"Nije nam drago što prosvjedujemo, ali prisiljeni smo"

Među 30-ak onih koji su tijekom dana bili parkirani uz sjeverni trak đakovačke obilaznice, tek koji metara od ulaza na Slavoniku, čekujući konačnu odluku o ponovnoj blokadi prometa, bio je i Mato Šifner iz Gašinaca.

"Nije nam drago što smo tu. Željeli bi da smo kod kuće, da radimo, ali jednostavno moramo. Prisiljeni smo. Ne možemo. Ako nam država ništa ne pomogne, gotovo je s našom poljoprivredom", ističe Šifner.

Od početka prosvjeda Šifner ne krije svoje raspoloženje.

"Osjećaj neuspjeha, znači osjećaš se jadno, beznadno, bez perspektive i budućnosti, a osjećaj da nisam svemu ja kriv. To me još više razjeda i rastužuje, zato što smatram da je jako puno krivice za to na drugim stranama", naglašava Šifner.

Ovogodišnja cijena pšenice, u usporedbi s prošlogodišnjom, samo je jedan pokazatelj stanja u kojem se nalaze seljaci, pojašnjava Šifner.

"Kad smo ponovno to posijali, kad smo uzeli repromaterijal, kad je to sve još i poskupjelo i kad je manje urodilo zbog kiše i svega, cijena je smanjena. Za koliko? Za nekih 25 do 30 posto. Jednostavno, to ne može na taj način funkcionirati. Sve se ruši kao kula od karata", ističe Šifner.

Nezadovoljni poljoprivrednici svjesni su da nema novaca, no ipak očekuju pomoć države.

"Ako ništa ne pokušamo i ne probamo napraviti, pa tko sve to može mirne savjesti gledati. Samo netko tko je pokvaren, bezosjećajan ili bešćutan", zaključuje Šifner.